Na mjesto voditeljice zbirki pokućstva, kućnog inventara i slika u Etnografskom muzeju stigla je prije gotovo tri desetljeća, a nedavno je Zvjezdana Antoš postala i ravnateljica ustanove na Trgu Mažuranića 14. Među brojnim joj je zadaćama dovršetak uređenja novih muzejskih prostora u Kačićevoj, a u intervjuu govori i o drugim važnim projektima u nadolazećem razdoblju.
Zaposleni ste u Etnografskom muzeju već gotovo 30 godina. Kako je izgledao vaš put do mjesta ravnateljice?
Nakon što sam diplomirala etnologiju i povijest na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, u rujnu 1995. zaposlila sam se u Etnografskom muzeju, najprije u stručnom zvanju kustosice, pa više kustosice do muzejske savjetnice. Od samih početaka sam voditeljica zbirki slika, kućnog inventara i pokućstva, koje su u potpunosti stručno obrađene i znanstveno valorizirane u mojim knjigama "Zbirka slika" i "Zbirka pokućstva".
>>VEZANI ČLANCI:
I od samih početaka rada krenula sam se znanstveno usavršavati, a magistrirala sam na temi "Uloga multimedija u muzejima s osvrtom na praktično iskustvo u Etnografskom muzeju u Zagrebu" koja je bila vezana uz izložbu "Pokućstvo u Hrvatskoj" koju sam postavila 1998. te objavila prvi CD-ROM u muzejima u Hrvatskoj, za što sam dobila Povelju grada Zagreba. S temom "Uloga europskih etnografskih muzeja u suvremenim procesima globalizacije" doktorirala sam muzeologiju 2012., a iste godine objavila i knjigu "Europski etnografski muzeji i globalizacija". Tu su me zanimale upravo transformacije etnografskih muzeja koje su se događale pod utjecajem politika, od osnivanja do djelovanja.
Bila sam i voditeljica triju projekata koje je financirala Europska unija od 2006. do 2013. te stekla i neprocjenjive kontakte s etnografskim i gradskim muzejima u cijeloj Europi. Organizirala sam svjetsku konferenciju ICOM-a – ICME za Etnografske muzeje 2014. u Zagrebu i objavila knjigu "Muzeji i inovacije" u izdanju Cambridge Scholars press.
Uređenje novog prostora, čuvaonice u Kačićevoj, bliži se kraju, koja će zapravo biti njegova funkcija?
U projekt nove čuvaonice, kojemu je partner Grad Zagreb, bila sam uključena u prvoj fazi pa mi je profesionalni izazov staviti objekt u funkciju. Novac za obnovu osigurali smo putem ITU programa "Revitalizacija brownfield lokacija" i iz sredstava Grada, koji je dodatno financirao kompletno opremanje novih prostora u koje ćemo pohraniti oko 55.000 predmeta iz našeg fundusa. Trenutačno se ondje nalazi oko 10.000 eksponata i uskoro nas čeka preseljenje ostalih predmeta, a kada zgrada bude u potpunosti opremljena, postat će prvi depo u Hrvatskoj koji će biti otvoren za javnost.
Bit će mogući posjeti manjih grupa ljudi kojima ćemo omogućiti da iz prve ruke dožive kako funkcionira i radi Etnografski muzej iza scene, odnosno kako se restauriraju i čuvaju predmeti, a kroz radionice će imati priliku naučiti i neke od tehnika koje koristimo. Imat ćemo ondje i prekrasan vrt u kojemu ćemo, primjerice, održavati edukacije o ekologiji, urbanim vrtovima i korisnim sortama koje treba saditi, s ciljem kako bi se djelovanje muzeja u zajednici povećalo uključivanjem sugrađana u nove programe.
Etnografski muzej redovito se priključuje i programu Adventa u Zagrebu, što ste pripremili ove godine?
U sklopu svoje dvogodišnje izložbe "Intimni prostori svakodnevice" organiziramo brojne popratne sadržaje, poput manjih izložbi radionica. Među njima je i izložba "Slatki sveci" kojom umjetnica Manuela Pauk problematizira konzumerizam i potrošačko društvo. Fokus je na tome kako poznati sveci postaju keksići i čokoladice, u sklopu čega nastaje i muzejski suvenir u obliku medenjaka. Organiziramo i brojne radionice za vrtiće i osnovne škole, primjerice onu izrade tradicijskog nakita, ali i radionice za odrasle za izradu darova za najmilije, koje vodi Manuela Pauk, a fokus je na korištenju ekoloških materijala. Tu je i bogat glazbeni program.
"Intimne prostore svakodnevice" postavili ste u svibnju, a izložba ima razne popratne sadržaje. Što sve posjetitelje još očekuje?
Izložbom su predstavljeni predmeti iz muzejske zbirke namještaja, većinom potječu iz 19. i 20. stoljeća, a postavom problematiziramo koji su to nekad bili prostori i predmeti intime te koji su danas. Tijekom istraživanja snimljeno je i 17 intervjua s osobama iz raznih dijelova Hrvatske, a upravo nas njihove priče povezuju s tim prostorima intime koji su se u posljednje vrijeme mijenjali pod utjecajima pandemije, potresa, ratova i izbjeglištva. Program ćemo iduće godine otvoriti izložbom "Tinel" Mejre Mujičić u sklopu koje će biti prikazan i film "Nije bilo vitra" u režiji autorice postava te Nike Radić i pokojne Marine Viculin.
>>VEZANI ČLANCI:
U drugoj polovini iduće godine postavit ćemo i izložbu "Generacija S – Intimni prostori svakodnevice" koja je rezultat suradnje mentorica i studenata etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu, animiranog filma i novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti, dizajna i arhitektonskog projektiranja na Arhitektonskom fakultetu te oblikovanja namještaja na Šumarskom fakultetu. Jednom mjesečno organizirat ćemo i glazbeno-scenske nastupe u suradnji s dramskim i glazbenim umjetnicima, i to kako bi se muzej potpuno otvorio svim aspektima izvedbene umjetnosti, od suvremenog plesa do poezije.
Na kojim novim projektima radite?
Krajem 2024. očekuje nas otvaranje novog postava s duljim trajanjem pod nazivom "Kultura putovanja", gdje će u fokusu biti izvaneuropske kulture, a bit će otvoren tri godine. Reprezentirat ćemo eksponate iz zbirke izvaneuropskih kultura, i to kroz nove, suvremene teorije koje se, među ostalim, tiču i dekolonizacije, migracija te drugih aktualnih problematika. Tu je i suradnja s Muzejom medicine i farmacije, koji će prikazati izložbu fotografija "Stambena bijeda u Zagrebu 1930.", te ona sa zadarskim gradskim muzejom, koji će postaviti izložbu makramea, a moći će se razgledati i izložba "I love sushi" koju će u suradnji s japanskim veleposlanstvom financirati japanska zaklada.
>>VIDEO: Uz nastup Marka Tolje otvorena manifestacija "Bal na Mažurancu"
