Odrastao je u Maksimiru, ondje i sada živi, a korijene s tog područja vuče još od bake i djeda. I otkako je kao klinac stanovao na Lašćinskoj cesti, a potom i trenirao u Nogometnom klubu Maksimir, promatrao je danas 38-godišnji diplomirani politolog Svibor Jančić što se događa u susjedstvu. Uočio je i što bi trebalo promijeniti pa je 2013. godine licencirani instruktor joge i strastveni ljubitelj bicikliranja prvi put ušao u Vijeće gradske četvrti. Nakon posljednjih izbora pak kao jedan od članova platforme Možemo! izabran je i za novoga čelnika četvrti. A to mu, govori, omogućuje da zajedno s ostalim vijećnicima u Maksimir uvede novu dinamiku njezina funkcioniranja.
Bukovac, Kozjak, Remete...
– U prošlom sazivu predsjednik Vijeća bio je iz HDZ-a, a grad je vodila stranka Milana Bandića pa nije bilo nekakve “vertikale”. Stalno je bila neka trgovina, pregovori. A u novom sazivu Zagreb je naš! ima osam vijećnika, a tu su i članovi SDP-a, i imamo dobar odnos. Najvažnije nam je da u svom radu svaku svjetonazorsku i političku podjelu ostavimo po strani – objašnjava Jančić. Napominje i da je nova ekipa u Vijeću mlada i digitalno “potkovana”, zbog čega će, uvjeren je, i komunikacija sa stanovnicima biti mnogo bolja.
– Počeli smo, primjerice, sa susjedima na Bukovcu, kojima smo odgovarali na sva pitanja o našem radu – kaže Jančić. A budući da je već prilično upoznat sa svime što stanovnike Maksimira muči, ima jasnu sliku o tome koji su neki od prvih poteza njegova mandata.
– Za početak, zgrada u kojoj je sjedište gradske četvrti. Oštećena je, naime, u potresu, a u njoj se nalazi i Porezna uprava za cijeli istočni dio grada pa zato sad svi svoje poslove moraju obavljati u Sopotu. Želimo ispitati mogućnost da se zgrada obnovi, a to se uklapa i u našu ideju 15-minutnog grada, da su svi važni sadržaji stanovnicima na četvrt sata od kuće – govori Jančić.
Gorući je problem i nedostatak parkirališnih mjesta u cijelom Maksimiru, a pogotovo oko bolnica. Što je pak posebno zabrinjavajuće uzme li se u obzir da je 50 posto gradskih bolnica, poput Rebra i Klinike za plućne bolesti Jordanovac, na području te četvrti. U ulicama se zato stvaraju svakodnevne kolone vozila koje mimoilaze parkirane aute na vrlo često preuskim prometnicama.
– Pacijenti koji dolaze, primjerice, iz Karlovca, ne znaju kakva su naša pravila s parkirališnim mjestima i koliko centimetara između vozila treba ostaviti, ne vide s kojim se neredom bavimo. Naša je uloga da podsjećamo kako u našu četvrt dolaze ljudi iz svih krajeva Hrvatske. Treba postaviti pitanje postoji li mogućnost nekog nadzemnog ili podzemnog rješenja za taj problem, a treba nam i suglasnost samih stanovnika da se promet rastereti – ističe predsjednik maksimirskog Vijeća.
Jedan od najvećih i najteže rješivih problema, napominje, golem je nerazmjer u razvoju sjevernih i južnih mjesnih odbora četvrti. Može se primijetiti da su, primjerice, mjesni odbori Bukovac, Kozjak i Remete javnim prijevozom daleko slabije povezani s ostatkom grada nego što su to, recimo, centar Maksimira i područje oko Kvaternikova trga. Ta su naselja, osim toga, slabo pokrivena nekim od potrebnih sadržaja, poput velikih trgovina, domova zdravlja i mjesta za druženje, a mnoga nemaju ni nogostupe pa su nesigurna za djecu koja uz glavne prometnice moraju hodati u školu. Pitanje prometa, ističe Jančić, treba rješavati mjerodavni gradski ured, a četvrt će urgirati da se što žurnije pokrenu i realiziraju studije koje bi takve probleme riješile.
– Nogostupa, primjerice, nema na Kozjaku i u Remetama, što se treba promijeniti. A treba ispitati i kako dodatno osigurati područja tih kvartova, kao i Jazbine, da prvoškolci ondje mogu sigurno na nastavu. Sad, jesu li rješenje uspornici, ograničenje brzine vožnje na 30 kilometara na sat... Zato služe studije – govori Jančić.
Ima ideju i kako vratiti društveni život u izolirane krajeve četvrti. Svi vole ići na plac, napominje, ali najbliži je onaj na Kvatriću, što je posebno starijima predaleko. Zato predlaže gradnju novih kvartovskih tržnica, kao i obnovu placa na Kažotićevu trgu.
Drugi “posao” u Skupštini
– Mi bismo gurali tu ideju. Činjenica je da sad imamo više trgovina zdrave hrane koje su kao male tržnice, ali vidimo da postoji potreba za pravim placevima – objašnjava. Razvoju zajednice pomoći će, dodaje, i planirana obnova objekta nekadašnje škole u Remetama, koja će postati društveni centar i sjedište za lokalna kulturno-umjetnička društva kojih je na tom području nekoliko. O toj je temi govorio i bivši predsjednik četvrti Stanko Gačić, a novi će saziv nastaviti raditi na tom projektu.
– U prošlom je sazivu Vijeće ideju podržalo, a zatim su riješeni imovinskopravni odnosi. Sad je na nama da vidimo je li objekt pod konzervatorskom zaštitom i jesu li potrebne neke dodatne mjere prije nego što zatražimo od nadležnih gradskih ureda da se počne s projektiranjem – kaže Jančić.
Posao šefa četvrti pak morat će raditi usporedo sa svojim drugim, ili bolje reći prvim, onim zastupnika u Skupštini iz redova Možemo! Biti na obje funkcije bit će, kaže, korisno jer će radeći u skupštinskom Odboru za mjesnu samoupravu, čiji je predsjednik, moći ojačati komunikaciju između četvrti i gradskog parlamenta pa će se tako i kvartovski problemi moći efikasnije rješavati.
Zivot cine ljudi ...a hrvatsku ljudi i to mladi masovno napustaju zbog krimunaliteta politicara i umrezenih... u zg ima 120 000 pasa...?????