Tri stotine bijelih križeva, osmrtnice, ožalošćeni...
Tiha komemoracija održana je u uskom krugu prijatelja na Ljetnoj
pozornici na Tuškancu.
Opomena za budućnost
– Već skoro mjesec dana Hrvatske šume sijeku stabla na Dubravkinom putu
i kako se sami hvale posjekli su ih skoro 300.
Ova intervencija u prostoru sa 300 bijalih križeva je slika sjećanja na
300 posječenih hrastova i opomena da se tako nešto ne dogodi u
budućnosti – objasnio je urbanist i arhitekt Niko Gamulin koji je uz
suprugu Uršu Raukar autor neobičnog “groblja”.
Park šuma Dubravkin put je raritet, smatra, kojim se rijetko koji
glavni grad može ponositi.
– Oni su sjekli svako bolesno, staro, nagnuto stablo, opasno za
prolaznike, posjekli su najveće i najstarije hrastove sa istom izlikom,
a vrijednost grada se u Europi vrlo često cijeni upravo po starosti
parkovnog drveća. Sofijin i Dubravkin put u čijem su stvaranju
sudjelovali Lenuci 1901. godine, Kazimir Ostrogović 1957. godine te
Antoaneta Pasinović i Mira Wenzler 1980. godine i za sve to vrijeme ih
brižno čuvali građani Zagreba sada padaju pod rukom neznanih inžinjera
– revoltiran je Niko Gamulin.
Dodaje da su Dubravkin put, kao i Maksimirska šuma bitni urbani
identiteti grada Zagreba, na koje su Zagrepčani ponosni.
– Ovakva egzekucija tih 300 stabala nepovratno jetu vrijednost narušila
za velik broj slijedećih generacija Zagrepčana.
Sadnja novih stabala na ogoljenim padinama rađena na brzinu, kako bi se
sramotna sječa prikrila, neprimjereno je izvedena u pravilnom redu,
svakih pet metara, kao drvored uz ulicu, sa pravilnim prosjecima.
Mislim da je ovakav prikaz našeg revolta i revolta građana opravdan i
jasan svima. Nadam se da će ova tiha komemoracija u prisustvu
prijatelja i susjeda možda pokrenuti neke nove akcije, ili barem
obzirnije postupanje sa ovom šumom – poručio je Niko Gamulin na
devastiranoj Ljetnoj pozornici na Tuškancu u čijoj je izgradnji 1955.
godine i sam sudjelovao.
Nalog inspekcije
– Poručujem Niki Gamulinu da se bavi svojim poslom a to je arhitektura,
a da šumarstvo ostavi za one koji su ga studirali. Ta stabla su
posječena da bi se zaštitili šetači, bila su opasna!, To je bilo po
nalogu šumarske inspekcije. Umjesto njih su posađena nova – rekao je
Darko Vuletić, direktor Hrvatskih šuma.
