nizozemski redatelj

U Kinoteci se 'vrti' ciklus filmova genijalnog Paula Verhoevena

Foto: kinoteka
1/3
01.05.2021.
u 11:56

U filmovima je ukazivao na bliskost propagande i fašizma u medijskom i političkom diskursu, istraživao odnos između seksa i moći te prikazivao kako se religija može koristiti kao sredstvo manipulacije

U Kinoteci je počeo ciklus posvećen Paulu Verhoevenu, nizozemskom redatelju čije je ime postalo sinonimom za satirični, provokativni i subverzivni žanrovski film, a bit će prikazani uz rame kanonskih djela Ejzenštejna, Hitchcocka, Pasolinija i Wellesa, s kojima ulazi u kreativni dijalog. Program "Bez inhibicija: Paul Verhoeven i subverzivni Hollywood" traje do 28. svibnja, a  zaključuje ga satirični "Showgirls", koji će se moći gledati u restauriranoj inačici. 

Verhoevenov opus sinonim je za inteligentnu visokobudžetnu zabavu. Njegovi filmovi zadivljuju virtuoznom režijom i prvorazrednim specijalnim efektima, a ispod celofana žanrovskog eskapizma nude satiričan, često i razoran komentar na odnose među spolovima, društvene vrijednosti i nacionalne mitove. Njegov interes za nagonsku stranu ljudske prirode, posebice za seks, nasilje i smrt, rezultirali su nizom dinamičnih zapleta izgrađenih oko impulzivnih likova autonomnih, samosvjesnih žena i emocionalno okljaštrenih muškaraca, koji su svojom karakterizacijom razbijali rodne kalupe.

U filmovima je ukazivao na bliskost propagande i fašizma u medijskom i političkom diskursu, istraživao odnos između seksa i moći te prikazivao kako se religija može koristiti kao sredstvo manipulacije. Pritom je redovito ostajao unutar okvira žanra, i to tako da je satiričnu oštricu uperio na propitivanje sustava koji ga je omogućio, što njegova djela čini izrazito subverzivnima.

Program je podijeljen u pet cjelina organiziranih oko tema koje je Verhoeven istraživao kroz svoj opus: moralni relativizam u izvanrednim okolnostima, tanku granicu između propagande i fašizma, snažne žene i mušku paranoju, odnos seksualnosti i moći, religijske motive te provokacije i kontroverze. Osim što je svojim filmovima utjecao na nove trendove i postavljao standarde, Verhoeven se oslanjao na nasljeđe filmske povijesti. Ciklus stoga uključuje i filmove kao što su Metropolis (1929) Fritza Langa, Ivan Grozni (Ivan Groznyj, 1944, 1958) Sergeja Ejzenštejna, Sve o Evi (All About Eve, 1950) Josepha L. Mankiewicza, Vrtoglavicu (Vertigo, 1958) i Sjever-sjeverozapad (North by Northwest, 1959) Alfreda Hitchcocka, Dodir zla (Touch of Evil, 1958) Orsona Wellesa i Evanđelje po Mateju (Il vangelo secondo Matteo, 1964) Piera Paola Pasolinija – filmove s čijim idejama, motivima i režijskim postupcima redovito ulazi u kreativni dijalog.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije