U napad je krenula najveća neprijateljica alergičara. Riječ je o ambroziji, čije su visoke vrijednosti ove godine izmjerene u ponedjeljak, a takve će ostati sve do prvog mraza, upozorava Barbara Stjepanović, voditeljica Laboratorija za aerobiologiju pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
Ambrozija je zapravo korov, a iz Sjeverne Amerike u Europu “prošvercana” je u vrijeme Drugoga svjetskog rata u sjemenu crvene djeteline, lucerne i pšenice. Pelud ambrozije jedan je od najjačih alergena i zbog nje svake godine kašlje, trlja oči i kiše čak svaki osmi stanovnik zemlje.
Počela “harati” i obalom
Kod nas je najrasprostranjenija u Slavoniji i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a posljednjih godina počela je “harati” i obalom. Riječ je o vrlo invazivnoj biljci koja cvate od srpnja do rujna, a u vrijeme cvatnje jedna biljka može proizvesti i nekoliko bilijuna peludnih zrnaca koja se lako prenose zrakom.
Kada zapuše vjetar, pelud ambrozije može “preletjeti” i do 600 kilometara. Iz jedne biljke može nastati i do 60 tisuća sjemenki koje u zemlji mogu preživjeti i više od 30 godina. Zbog brzog razmnožavanja i poticanja alergijskih reakcija, u Hrvatskoj je od 2007. na snazi Naredba o obveznom uklanjanju ambrozije.
– Ambrozija je zapravo raširenija na selu nego u gradovima, ali alergiji su podložniji stanovnici urbanih sredina. Jedan od faktora širenja alergije su stres i ubrzani način života, ali i zagađeni zrak koji uzrokuje povećanje alergogenih proteina u peludnim zrncima – objašnjava Barbara Stjepanović, koja ambroziju opisuje kao “pošast modernog doba”. Naime, broj alergičara iz godine u godinu se povećava, a glavni su uzroci već spomenuti – stres, užurban način života te onečišćenje zraka u urbanim sredinama.
Deblji će kraj u borbi s ambrozijom izvući Zagrepčani, jer upravo se metropola nalazi u zoni vrlo visoke koncentracije peluda, a na alergološkim kartama Europe označena je crvenom bojom. Prema podacima Gradskog ureda za zdravstvo, procjenjuje se da čak 15.000 Zagrepčana muče različite alergije, čiji se broj za vrijeme kolovoza i rujna kada cvjeta ambrozija poveća i na 250.000 tisuća.
Najugroženija područja su rubni dijelovi grada, kao što su Sesvete, Sesvetski Kraljevec, Resnik, Lučko, Odra i Kupinečki Kraljevec, ističu iz Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo. Na ambroziju se najčešće može naići uz zapuštene putove, duž votodoka, uz željezničke pruge, autoceste, na neobrađenim poljoprivrednim zemljištima, zapuštenim vrtovima i gradilištima. Ipak, neki ju u uzgajaju u vrtovima, bez da su toga svjesni.
Kazne od 500 do 15.000 kn
– Velik dio ljudi nema pojma da im oko kuće raste – ambrozija, jer ju često miješaju s pelinom. Imaju isto stanište, rastu pomiješano, ali treba obratiti pozornost na stabljiku, koja kod pelina ima specifični plavkasto-srebrni sjaj, što kod ambrozije nije slučaj – objašnjava Barbara Stjepanović.
Uklanjanje ambrozije zakonska je pak obveza svih vlasnika javnih i privatnih površina. Za one koji to ne učine kazne se kreću od 500 pa do 15.000 kuna, dok se za pravne osobe penju i do 30.000 kuna. Za “saniranje” ambrozije u metropoli zadužen je Zrinjevac, koji održava 1234 hektara javnih površina. A da se ambrozija uklanja na privatnim posjedima, paze poljoprivredni redari, koji nakon prijave izlaze na teren te vlasnicima zemljišta šalju obavijest o potrebi košnje. Ako to ne učine u roku 10-ak dana – slijedi kazna.
Ako i kazna nije dovoljna motivacija da se sa zemljišta ukloni ambrozija, možda to bude činjenica da od alergije može oboljeti baš svatko, čak i oni koji nikada nisu pokazivali nikakve simptome. Osim kihanja, kašljanja, začepljenog nosa, poremećaja spavanja te svrbeža očiju, ambrozija može izazvati i alergijski konjunktivitis, pa čak i alergijski ekcem. Riječ je o osipu koji nastaje do dva dana nakon izlaganja kože peludi, bolan je i svrbi, a može trajati i do tri tjedna. U nekim se slučajevima može doći i do kroničnih problema sa sinusima, ali i astme. Nadalje, ako vaš pas iznenada počne često kihati, češati se, koža mu je crvena i nadražena, a oči su suzne, moguće da je i on alergičan
komunalni ili poljoprivredni redari dobro došli u ulicu Božidara Adžije između Inine pumpe i kućnog broja 9b pa da vidite što je đungla usred Zagreba možete birat između komaraca, puževa, žohara , muha, bršljana , ambrozije, štakora, miševa , zmijaja itd. niko ne održava sve do igrališta NK Zahreb a samo tri vlasnika očito dobro pozicijoniranih .Pametnom dosta.