Entuzijasti iz Jastrebarskog

Uspjehe nižu već više od pola stoljeća: Kazalište su pokrenuli vatrogasci, a ljubav prema glumi se nasljeđuje

storyeditor/2025-01-13/GKJ_Kidaj_od_svoje_zene22.jpg
Foto: Gradsko kazalište Jastrebarsko
1/26
14.01.2025.
u 07:00
Poslušaj ovaj članak
00:00 / 00:00

Teatar je 1968. na inicijativu DVD-a osnovao Nino Škrabe, a prva im je produkcija bila Šenoina komedija "Ljubica"

Svojim predstavama oduševljavaju publiku po cijeloj zemlji, ali i inozemstvu, sudjeluju na brojnim festivalima, među kojima je i Noć kazališta, broje više od 80 aktivnih članova, nitko od njih glumom se ne bavi profesionalno, a sve je krenulo od lokalnih vatrogasaca. Riječ je o Gradskom kazalištu Jastrebarsko, koje neprekidno djeluje već više od pola stoljeća. I dosad su realizirali više od 50 predstava, uključujući, primjerice, "Kako se riješiti gore polovice?", "Dok nas smrt ne rastavi" i "Crvenkapica", a lanjsku su godinu zaokružili s "Tri praščića" u režiji Mije Matasić, koju je u samo mjesec dana pogledalo više od 1000 ljudi.

– Kazalište je osnovano 1968. na inicijativu članova lokalnog Dobrovoljnog vatrogasnog društva, čiji su prostori, većinom u manjim sredinama, nekad bili središte okupljanja. Pozvali su profesora Ninu Škrabea, danas voditelja vlastitoga kazališta koje nosi njegovo prezime, jer su željeli napraviti predstavu. U njoj su tada glumili članovi društva, a riječ je bila o "Ljubici" iz pera Augusta Šenoe – govori Velimir Kokot, predsjednik GK Jaska. Od samih početaka kazalištem je, dodaje, prošlo nekoliko tisuća članova, a posebnost se krije i u tome što su svi volonteri koji svojevrstan hobi uspješno balansiraju sa svakodnevnim obvezama.

– Iako nam u nazivu stoji riječ "gradsko", nismo na proračunu već sve financiramo vlastitim te novcem od prodanih karata. Kao ni glumce, u većini slučajeva nemamo ni profesionalne scenografe, redatelje, kostimografe, već se za sve pobrinemo sami. Naše je kazalište iznjedrilo danas uspješne ljude, od kojih su neki postali redatelji, scenaristi, pa i popularni glumci poput Franje Kuhara – napominje.

Ponekad, domeće, ostvare i suradnju s poznatim redateljima, kao što je Marijo Kovač, koji potpisuje predstavu "Tko je ukrao malu balerinu", premijerno izvedenu 2023., a neke je adaptirao i sam Škrabe, poput "Kidaj od svoje žene", koja će ove godine proslaviti 20. obljetnicu premijere. Predstava je to nastala prema predlošku britanskog dramatičara Raya Cooneyja, a londonski taksist John Smith iz originala se u jaskanskoj verziji preselio u Zagreb te dobio ime Ivan Kovač. Vrijeme radnje smješteno je u sredinu 80-ih godina prošlog stoljeća, a žene od kojih se pokušava kidnuti su s Trešnjevke i Trnja. Jedna od vjernih supruga postala je Dalmatinka kojoj je idol Mišo Kovač, a druga je mlada purgerica koja sluša Bijelo dugme.

– Iznimno je aktivna i naša Mala škola glume koju vode Klara Blažek i Lucija Severinac, a namijenjena je učenicima osnovne škole. Voditeljice s njima rade na razvoju govora i scenskog pokreta, a sve zaokružuju predstavom. Iz godine u godinu bilježimo sve veći interes djece koju educiramo i tako da ih vodimo na profesionalne predstave, da vide kako to sve izgleda – ističe Kokot.

storyeditor/2025-01-13/GKJ_Kidaj_od_svoje_zene22.jpg
1/26

Ljubav prema glumi i kazalištu u Jaski se, dodaje, prenosi s koljena na koljeno, a u gradu gotovo da i ne postoji obitelj koja s ovom granom umjetnosti nije povezana. Nekada su tako uloge u predstavama imali bake i djedovi, naslijedila su ih njihova djeca, a kazališnim daskama danas koračaju i unuci. Aktivni su i članovi koji su dio ansambla postali u prvim godinama kazališta, a među njima je i Radmila Stanković.

– Pridružila sam se 1974., kad sam bila maturantica. Tada sam se s roditeljima preselila u Jasku iz Zagreba, gdje sam pohađala gimnaziju pa sam morala putovati autobusom. Na jednom od tih putovanja primijetio me Nino Škrabe i molio me da se priključim. U početku mi to nije bila neka želja jer me više zanimao sport, ali na nagovor prijatelja sam pristala i ostala do danas – prisjeća se.

Najprije je, domeće, bila glumica, svojevremeno je radila i kao tajnica, blagajnica i računovotkinja, a jednu od svojih brojnih uloga odigrala je i u visokom stupnju trudnoće. – Riječ je bila o predstavi "Arsen i stare čipke", a ja sam glumila jednu od sestara glavnog lika, staricu. Bila sam u šestom mjesecu trudnoće i srećom mi je kostim bila crna odjeća pa sam uspjela nekako prekriti trbuh. No, kako sam oduvijek aktivna i živahna, trudnoća mi je pomogla u ulozi jer mi je trbuh usporavao kretanje – kaže.

Njezino dvoje djece, kći Sonja i sin Igor, danas su također aktivni članovi kazališta, a svojevremeno je bio i suprug, koji je pomagao oko scenografije. – Uključivanje u kazalište jedna mi je od najboljih odluka koja je obilježila moj život. Bilo je tu i tenzija, sitnih problema, ali najviše smijeha, koji je sve uvijek riješio. Sjećam se kada smo u početcima išli na gostovanja po okolnim mjestima, to su bile sedamdesete, većinom ljudi nisu imali ni televizore, ali uvijek smo rasprodali predstave – zaključuje R. Stanković. 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije