Smatram dužnošću da kao rođeni sin svoje zemlje pomognem Zagrebu u svakom pogledu, savjetom i činom, znamenita je rečenica koju je u Gradskoj skupštini izgovorio je Nikola Tesla. Bilo je to 24. svibnja 1892., a njegovo izlaganje o izmjeničnoj struji u vijećnici u Ćirilometodskoj slušalo je mnoštvo gradskih zastupnika, novinara i znatiželjnika iz svih krajeva Hrvatske.
Nedovoljno ga promoviramo
Genijalni izumitelj došao je na inzistiranje tadašnjeg gradonačelnika Miroslava Amruša, a vlasti je predložio da na Plitvicama izgradi centralu koja bi izmjeničnom strujom osvjetljavala 25.000 žarulja. Ideja je zaživjela tek 15 godina kasnije zbog plinskih ugovora. Kada su istekli, metropola je 1907., osam godina nakon New Yorka, dobila rasvjetu na izmjeničnu struju.
Tesla je u Zagrebu boravio samo jedan dan, no odnedavno se njime šeće gotovo svaki tjedan. Nedjeljom ujutro često ga možete sresti u prepoznatljivom crnom fraku kako znatiželjnicima govori o svojim izumima, životu i povijesti metropole. Utjelovio ga je Boris Šušnjar, rođeni Karlovčanin i turistički vodič s 18-godišnjim iskustvom koji je pokrenuo Tesla Tour Croatia, interaktivnu šetnju koja će novim znanjima obogatiti čak i one koji misle da znaju sve o ličkom geniju i Zagrebu.
– Strojar sam po struci i STEM-ovac u duši pa mi je Tesla vječna inspiracija. A mi ga u Hrvatskoj nedovoljno turistički promoviramo pa sam odlučio uzeti stvar u svoje ruke. Tura traje sat i pol, počinje na istočnoj strani Jelačić-placa, penje se na Gornji grad do Matoševe klupe i Markova trga, odakle se Tomićevom spuštamo do Teslina kipa u ulici koja nosi njegovo ime – objašnjava Šušnjar.
Da ga sretnete u civilu, smije se, nikada ga ne biste prepoznali. Ima plavu kosu, no za potrebe ture navlači zalizanu tamnu periku, boji obrve u crno i lijepi brkove koji ga, priznaje, grebu. Kao vodič s bogatim iskustvom raspolaže s puno podataka o Teslinu životu i povijesti Zagreba pa je te dvije stvari spojio u kompaktnu cjelinu, a tura je, kaže, svaki put drukčija.
– Temelji se na tri stupa, Zagrebu u Teslino vrijeme i događajima direktno ili indirektno povezanima s njime, Tesli kao znanstveniku te njegovoj osobnosti, što je ljudima najzanimljivije. Bio je čovjekoljubiv, sve što je izumio bilo je za dobrobit čovječanstva. Živio je dobrotu koju, vjerujem, duboko u sebi svatko od nas posjeduje pa je naglasak i na tome – navodi.
U turama najčešće bude oko 15 ljudi, trenutačno su na hrvatskom, no dolaskom lijepog vremena i turista bit će i na engleskom jeziku. Sličnu vodi i u rodnom Karlovcu, gdje je Tesla pohađao gimnaziju i stanovao kod stroge tetke Stanke Budisavljević.
– Karlovačka gimnazija u to je vrijeme bila među najmodernijima u državi. Ondje je, zahvaljujući profesoru Martinu Sekuliću, prvi put došao u kontakt s tada još neriješenom enigmom elektriciteta pa je umjesto da postane svećenik, što je bila želja njegova oca Milutina, odlučio svoj život posvetiti znanosti – tumači na turi Šušnjar.
I gdje god se pojavi kao Tesla, izaziva oduševljenje Zagrepčana, ali i turista, koji ga odmah prepoznaju i “žicaju” selfije. – Tesla se nije volio fotografirati. Zbog toga je njegovih portreta vrlo malo. Kada je pozirao, bilo je to u kontroliranim uvjetima, a najčešće je tražio da ga se slika iz poluprofila – otkriva još jednu zanimljivost Šušnjar dok hodamo prema Skupštini, gdje je Tesla održao svoje izlaganje. Slušao ga je i šibenski gradonačelnik Ante Šupuk, koji je ono što je čuo uspio i realizirati pa je zahvaljujući generatoru na Skradinskom buku Šibenik postao prvi grad na svijetu osvijetljen izmjeničnom strujom, a žarulje iz tog vremena mogu se još vidjeti na njegovim ulicama.
Iduća je 1. travnja
Svoju najstariju žarulju iz 1877. sačuvao je i Zagreb, no malo tko zna gdje se nalazi, iako kraj nje često prolaze.
– Prva žarulja u Zagrebu zasvijetlila je u povodu Sokolskog plesa u Hrvatskom glazbenom zavodu. Za to je zaslužan profesor Ivan Stožir pa u spomen na događaj žarulja i danas stoji na križanju Gundulićeve i Ilice – pokazuje nam Šušnjar. Kada je Zagreb 1907. najzad dobio struju, dodaje, s trešnjevačke je Munjare stizala u centar i osvjetljavala Ilicu od Frankopanske do Jelačićeva trga te park Zrinjevac.
– Na gradsku je struju bilo priključeno 1800 privatnih žarulja, 17 frizerskih haubi, što je tada bila najmodernija tehnologija, 60 glačala i čak četiri kinoprojektora – govori dok stižemo do zadnje etape ture, kipa Nikole Tesle. Ondje zatječemo i dvadesetak turista u fotografiranju sa statuom genija, a kada im je Tesla i prišao, svi su se iznenadili i slikali se s njime. Većinu je zanimalo i kada je sljedeća tura, a ona je, kaže Šušnjar, zakazana za 1. travnja.
