Večernji list organizirao je matineju Energetsko certificiranje kuća i zgrada (obveza od 1. srpnja) u Ritmu grada na Trgu bana Jelačića na kojoj su se doznale mnoge korisne informacije. Žele li prodati stan, kuću ili zgradu, vlasnici od 1. srpnja moraju posjedovati energetski certifikat čija se cijena kreće od 2700 kuna za stan, do 7400 kuna za kuće površine do 400 četvornih metara te nekoliko desetaka tisuća kuna za zgrade, a zakon predviđa izuzeće za prostore manje od 50 četvornih metara Smisao certifikata je predstaviti energetska svojstva zdravlja objekta koji će kupcima dati informacije o potrošnji energije čija cijena konstantno raste. O certificiranju su govorili Zeljka Hrs Borković, predsjednica Hrvatske udruge energetskih certifikatora, Natko Bilić, član upravnog odbora Savjeta za zelenu gradnju, Marijan Maras, pročelnik za energetiku, zaštitu okoliša Grada Zagreba te iz GSKG-a, najvećeg upravitelja zgrada u Hrvatskoj Gordana Pokrajčić, direktorica naplate naknada i Nada Matić, voditeljica odjela velikih popravaka.
Energetske certifikate morat će imati i najmodavci, ali tek od 1. siječnja 2016.godine. Postoji osam razreda počevši od razrda A+ koji je najekonomičniji s potrošnjom do 5 kw/m2. Kako raste potrošnja, tako se mijenja broj razreda. Najlošiji je G razred u kojemu je potrošnja veća od 250 Kw/m2. Certifikat će pokazati u koji razred ulazi objekt što će imati veliki utjecaj na formiranje cijene četvornog metra, ali i biti smjernica za vlasnike nekretnina koji žele poboljšati energetsko stanje ulaganjem u toplinsku izolaciju i obnovljive izvore energije - rekla je Željka Hrs Borković. Kupci stanova i kuća od 1. srpnja vlasnike imaju pravo tražiti energetski certifikat. Energetski najlošije zgrade su one građene od 2. Svjetskog rata do 1990., kada je cijena energije bila jeftina i nije se promišljalo racionalno kao danas kada cijene rastu svake godine, a ulaganjem u obnovljive izvore energije ujedno se i smanjuje emisija štetnih plinova u atmosferu, što je također jedan od važnih benefita.
Vlasnici stanova u zgradama u znatno su povoljnijem položaju od vlasnika obiteljskih kuća jer izradu energetskog certifikata plaćaju iz pričuve, za što je potrebno imati suglasnost od najmanje 51 posto suvlasnika zgrade. Iz pričuve će se platiti i obnova zgrada, odnosno projekt nakon što certifikat pokaže koliku uštedu u potrošnji energije donosi toplinska izolacija, promjena stolarije, postavljanje solarnih panela... Stanari pomoć mogu dobiti preko u GSKG-a s kojima komunicira predstavnik suvlasnika. Vlasnici obiteljskih kuća certifikate plaćaju više i plaćaju ih sami, no radi se na osmišljavanju programa kreditiranja i povlačenja novca iz EU fondova i za izdavanje certifikata i za obnovu što dosad nije bilo moguće za one objekte koji nisu imali legaliziran status. Korisno je znati da Grad Zagreb organizira natječaj kojim se do 40 posto, odnosno maksimalno 12 tisuća kuna nepovratno subvencionira ulaganje u obnovljive izvore energije. Posljednji natječaj još je otvoren i traje do 15. srpnja. Informacije o natječaju mogu se naći na stranicama Grada Zagreba, a o energetskim certifikatima na stranicama Ministarstva graditeljstva ili pozivom GSKG-u.
Više o temi čitajte u izdanju Večernjeg lista u ponedjeljak.
