Eskalacija nasilja na ulicama Zagreba iz takta je izbacila i pisce koji
su u romanima, pjesmama, esejima i putopisima ispisali nepregledne
stranice o hrvatskoj metropoli.
– Prije četrdeset-pedeset godina kada smo kao mladi pisci i studenti
dolazili u ovaj grad, bio je Zagreb lijepo siromašan, ali vrlo topao,
čist grad koji nas je primio poput gnjezdašca. Danas to nije
gnjezdašce, nego rov u kojem se bojim za vlastiti, ali i za živote
obitelji, prijatelja i nepoznatih ljudi – smatra autor romana
“Zagrepčanka” Branislav Glumac, kojem će Hrvatsko društvo pisaca u
srijedu u vili Arko organizirati proslavu sedamdesetog rođendana.
Glumac ima i čvrsto mišljenje o tome što je razlog nereda na ulicama.
Zagrebu treba čistilište
– Sve to nasilje ne dolazi nam iz svemira, nego od prvih ljudi grada, a
tu prvenstveno mislim na nesretnoga lutkarskoga Milana Bandića.
Naravno, tu je i policija za koju neću reći da je nesposobna, nego da
je uspavana i pupčanom vrpcom vezana za politiku, koja diktira što
policija smije, a što ne smije učiniti. Nasilje je i u nama samima.
Branislav Glumac
Ovaj grad koji sada prolazi kroz pakao, traži čistilište, ali i treba,
kako bi to Krleža rekao, dobrog dućandžiju, nekoga tko će gospodarski
grad voditi prema boljitku. Zagreb treba manje smrdjeti, treba biti
bijel i čist, treba nove bolnice, a ne apsurdne dvorane za rukomet ili
apsurdno skijalište jer se neko dva dana u godini želi slikati za
novine. Ovom gradu ne trebaju umjetni snjegovi, nego pravi snijeg, u
protivnom će to biti grad bez duše. Danas sam šetao maltesera i sreo
susjeda koji se boji ući u svoj auto. U ljude se uvukao strah, a to nas
vodi u stanje metafizičke panike kada će ljudi početi mrziti jedni
druge, susjed susjeda, prijatelj prijatelja - kaže Glumac.
Željko Senečić, akademski slikar, filmski režiser i umjetnik koji se
kao scenograf proslavio najpopularnijim zagrebačkim filmom svih vremena
“Tko pjeva, zlo ne misli” te autor niza knjiga u kojima je napisao
sjajne štiklece iz zagrebačke povijesti, kaže da je terorizam sastavni
dio svijeta u kojem živimo.
Milko Valent
– Terorizam ne možemo samo gledati na televiziji i u filmu i zavaravati
se da s ekrana neće sići i na naše ulice – misli Senečić
A o sigurnosti u Zagrebu pitali smo i Hrvoja Hitreca, autora popularnih
Smogovaca, ali i romana “Kolarovi” o jednoj zagrebačkoj obitelji.
Ključni su obavještajci
– Dugo sam živio u Zagrebu, nekih pedeset godina, a sada sam u
Samoboru, i to zbog spleta okolnosti, ne zbog toga što je Zagreb
nesiguran grad. U Zagrebu je i prije bilo nasilja, ali se o tome nije
toliko pisalo i nije bilo u vijestima. Ako gledate emisiju “Istraga” sa
starim zločinima, možete vidjeti da nasilje nije ništa neuobičajeno.
No, točno je da nasilje nije bilo ovako organizirano i povezano, što je
posljedica i tehnološkog razvoja. Nekada je nasilje bilo kvartovski
organizirano, Trnjani su ratovali s Trešnjevčanima, bilo je tu svega.
Ovo sada ima novu dimenziju. Tu je presudan rad obavještajnih službi.
Dobar rad obavještajaca može neke događaje spriječiti, jer policija po
prirodni stvari dolazi tek nakon što se neki događaj dogodi – tvrdi
Hitrec.
Ž. Senečić
Milko Valent jedan je od najplodnijih hrvatskih pisaca, poznat po
velikoj produktivnosti i životnosti te provokativnosti tema kojima se
bavi.
– Već dugo se ne osjećam sigurnim u Zagrebu. No, fenomen nasilja poznat
je od početka uzdizanja Homo sapiensa. Nasilje se može razvrstati na
puno raznih područja, postoji poslovno nasilje što se odnosi na mafiju,
a koje osim klasičnih sredstava zastrašivanja, kao što su prijeteća
pisma, prijeteća telefonska upozorenja, koristi i bejzbolske palice
upozorenja kao u slučaju Miljuša, klasično ubojstvo vatrenim oružjem
kako je ubijena Ivana Hodak ili u zadnjem slučaju kada je podmetnuta
bomba.
Tu je i nasilje iz dosade zbog funkcionalnog poremećaja u obitelji i
školi što je rezultiralo ubojstvom Luke Ritza, pa navijačko nasilje
koje može imati smrtni ishod poput Frane Despića ubijenog na Ribnjaku,
obiteljsko nasilje općenito s posebnim osvrtom na nasilje prema ženama
i djeci, a ponekad i prema muškarcima, uredsko nasilje ili mobbing,
seksualno nasilje u trgovini seksualnim robljem... Sociologija nasilja
je iznimno bogata, a bit će još bogatija sada u doba kulta banalnosti –
zaključuje Valent.
JAVITE NAM!
Pomozite nam u borbi protiv nasilja. Javite nam svoja iskustva i svoje probleme jer samo zajedno možemo stvoriti Zagreb siguran za nas i našu djecu.
telefon:
01/6300-455
e-mail:
stop.nasilju@vecernji.net
