Ajmo sad svi, smetlarski je uviđaj – ruke u zrak dignut će obitelj, a djelatnici Čistoće pokazati im svoje iskaznice pa se “baciti” na pregled smeća.
Ako u njemu bude krivi otpadak, familiju, u čijoj će se kuhinji iz vrećice širiti miris 30 litara biootpada, “olakšat” će za tri tisuće kuna.
Educirati, ne kazniti
Pomalo filmski scenarij zamislio si je ovaj Zagrepčanin, koji je na svoj način protumačio prijedlog odluke o prikupljanju otpada, koji će se na sjednici Skupštine naći 30. siječnja. Jedini je to i način njegova tumačenja, složili su se i sami zastupnici, koji uopće nisu oklijevali priznati kako im gotovo ništa u prijedlogu odluke nema smisla. Biootpad skupljat će se u vrećice, ali u kakve i gdje će se one moći nabaviti? Kazne će se naplaćivati nađe li se u spremniku krivi otpad, ali što je onda s kontejnerima, odnosno hoće li ceh nečijeg nemara platiti cijela zgrada? Kako će stariji Zagrepčani nositi 30 litara otpada u kontejnere i neće li se to u kuhinjama ljeti usmrdjeti? Tko će uopće kontrolirati što je u kantama? Te i brojne druge nejasnoće mučile su zastupnike nakon što su pročitali odluku kojom se Grad nastoji uskladiti s Uredbom o gospodarenju otpadom.
– Ljude je općenito dosta teško uvjeriti na sudjelovanje u nečemu što je za njih dobro, u što sam se najbolje uvjerila kad smo radili energetsku obnovu zgrada. Kazne koje se sad predviđaju kod Zagrepčana će izazvati samo protuefekt, a nigdje se ni ne objašnjava kako će se one naplaćivati kod zajedničkih kontejnera. Hoćemo li morati imati dežurstvo nad kantama da vidimo tko što u njih baca – pita se Anka Mrak Taritaš iz GLAS-a, kojoj u prijedlogu nove odluke najviše smeta što se odvoz otpada i dalje neće naplaćivati po količini, već će se mjesečna cijena, kao i dosad, bazirati na volumenu spremnika i broju mjesečnih odvoza. Sto pitanja ostalo je bez odgovora u novom dokumentu, kaže Mrak Taritaš, i tome se čudi jer, kako objašnjava, Grad se za novu odluku o prikupljanju otpada pripremao godinama. Priprema se, a i kasni za Europom deset godina, istaknuo je SDP-ov Saša Molan, koji kaže kako su kazne zadnje čemu bi se trebalo pribjegavati žele li se usaditi neke nove navike.
– Treba osigurati infrastrukturu, provesti edukaciju, a na određenoj razini mora biti i operativa – rekao je Molan, pa odmah dodao kako to nipošto ne znači da operativa ujedno mora biti zadužena i za to da gleda u kante i provjerava je li bačeno baš ono što je i trebalo biti.
– Stavljanje djelatnika Čistoće u špijunsku ulogu štetno je za radnike, a i sve nas – složio se i HSLS-ov Darinko Kosor, koji smatra da će takva odluka ljude koji skupljaju otpad dovesti u vrlo neugodne pozicije. Također, nije mu posve jasan članak u kojem se propisuje kazna po spremniku jer smatra da se čitava zgrada ne smije kazniti ako tek jedan od stanara odluči da otpad ne želi razvrstavati. Da još uvijek ima vremena za razradu odluke, uvjeren je Nenad Matić iz Zelene liste. Do sjednice Skupštine još su dva tjedna, pa će se dotad odgovoriti na većinu pitanja, a i eventualno još posavjetovati sa Zagrepčanima, kaže Matić.
Ništa nije nepromišljeno
Odgovore, međutim, već sad ima Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša. Svjesna je, i sama kaže, da ljude primjena nove odluke muči, ali ništa se, obećava, neće provoditi nepromišljeno.
– Nećemo sad nemilice pisati kazne, kao niti slati ljude da kontroliraju svaku vrećicu sa smećem. Cilj nam nije kažnjavanje, već da ljudi steknu dobru naviku. Jasno nam je da ćemo po kontejnerima, barem na početku, nalaziti svašta. Ali ići ćemo na sistem opomene, pogotovo jer smo svjesni toga da će teško biti dokazati da je baš određena osoba bacila određenu vrećicu – objasnila je Jozić, pa dodala kako se na čipiranje vreća nije išlo zbog dodatnog troška.
Na kraju od cijelog teksta ispada da ako susjed želi napakostiti susjedu samo mora ubaciti plastiku u kontejner za staklo kod susjeda. Za sve ostalo će se pobrinuti efikasna služba gradske komunalne službe koja će odmah naplatili veliku kaznu. Ili možda da pročelnici ubace krivi otpad.