Proračun Grada Zagreba za 2009. godinu mogao bi se pokazati tempiranom
bombom čija bi eksplozija mogla imati teške posljedice ne samo za
Zagreb nego i za cijelu državu. O tome koliko je zagrebački proračun
nerealno planiran puno govori podatak da su se pri njegovu planiranju
kreatori vodili gospodarskim smjernicama prema kojima je rast hrvatskog
BDP-a u 2009. ciljan na 4,4 posto, a 2010. na čak 6 posto.
U trenutku dok se još samo može teoretizirati kad u Hrvatskoj treba
proglasiti službenu recesiju, jasno je da su polazišta o rastu
zagrebačkog proračuna, koji bi trebao biti podržan rastom zagrebačkog,
odnosno hrvatskog BDP-a, vrlo nerealna što se tiče njegove prihodovne
strane.
Još u studenom ugledni hrvatski ekonomist Ante Bajo u svojoj analizi
razloga za snižavanje rejtinga Grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga
dokazao je kako proračuni Holdinga i Zagreba funkcioniraju po principu
spojenih posuda.
Konkretno, agencija Moody snizila rejting holdingu s Baa2 na Baa3
(dobar rejting sa srednje na nižu kategoriju sposobnosti plaćanja).
Grad Zagreb dao je Holdingu od 2002. do 2007. 3,4 milijarde kuna i
izdao 1,4 milijarde kuna jamstava. Istodobno, dug Holdinga na domaćem i
međunarodnom tržištu porastao je s 1,4 milijarde kuna u 2006. na čak 4
milijarde u 2007. godini. Ti dugoročni dugovi činili su 95 posto
kapitala Holdinga i 93 posto prihoda, i većinom je valutno rizičan jer
je u eurima!
Drugim riječima, proračun Grada Zagreba planiran je nerealno i ujedno je u kriznoj godini talac poslovanja vlastitog Holdinga.
Ako se ozbiljno ne pristupi rebalansu, moguće je da će Grad Zagreb
teško ispunjavati temeljne financijske obveze. Stižu li nam uskoro viši
računi?
Iako nema takvih najava iz zagrebačkog Poglavarstva, dojam je da na
otežane uvjete financiranja i nerealno planirani proračun ne bi moglo
biti drugog odgovora nego viših računa za cijeli niz komunalnih usluga.
Na žalost, veza između novih viših cijena i dalje moguće smanjenja
potrošnje mogla bi dodatno povećati razinu problema s kojom će se
morati suočiti Milan Bandić.
Planeri u Zagrebu krenuli od krivih postavki i 'lude' teze o rastu BDP-a od 4,4%