Jedna je od rijetkih četvrti u kojima su spremnici za papir podijeljeni svim predviđenim kućanstvima. Tako svaki drugi i četvrti petak u mjesecu stanovnici Trnja vade svoje kante ne bi li ih djelatnici Čistoće ispraznili i oslobodili za dodatno odvajanje. Početni je to korak u procesu recikliranja koji provodi sve više Trnjana. Veće stvari, poput kutija od poklona, sprešaju te potom odlože u plavi kontejner koji stoji na ulici u blizini njihovih kuća, iako se zna dogoditi da se vrlo brzo popuni zbog tvrtki koje rade u blizini, koje ondje ostavljaju i svoju ambalažu od papira za printanje.
Sustav “pod ključ”
Odvoz prilično dobro funkcionira, kaže predsjednik Vijeća gradske četvrti Mato Bartoluci, a i stanovnici već imaju razvijenu ekološku svijest. Rekreacijom smatraju i šetnju do prvog zelenog otoka, kojih u četvrti ima 75, iako postoje problematične točke na kojima svoj otpad ostavljaju uglavnom oni koji ne žive u naselju. I to ne tako da staklo, papir, plastiku i tekstil stave u odgovarajuće spremnike, već smeće redovito ostavljaju pored njih.
– Često samo odbace svoj glomazni otpad, kojemu uopće ondje nije mjesto. Problematični su zeleni otoci koji stoje na frekventnim prometnicama ili onima koji vode do velikih avenija. Jedan od njih jest onaj na raskrižju Miramarske i Ulice Vladimira Preloga, a slično je stanje i u Cvjetnom naselju te starom Trnju – ističe Bartoluci. Problem bi se na takvim lokacijama, smatra, mogao riješiti postavljanjem kamera kako bi se počinitelji mogli i kazniti. Sada, naime, ako ih komunalni redari i uoče, ne mogu reagirati jer nemaju zakonskih ovlasti ni da legitimiraju. Zbog toga su u Vijeću gradske četvrti odlučili pojedine zelene otoke urediti kako bi služili kao ogledni primjer kojim će pokazati kako oni trebaju izgledati.
– U svakom mjesnom odboru, a ima ih ukupno 13, uljepšat ćemo po jedan zeleni otok šarenim ogradicama. Trenutačno se radi na asfaltiranju mjesta na kojima će stajati spremnici, a potom ćemo postaviti ograde – govori Mato Bartoluci dodajući da je ideja da otoci budu “pod ključem” kako bi se spriječilo nepotrebno stvaranje nereda. Tko će držati ključeve, napominje Bartoluci, još nije definirano, a detalje ovog sustava tek će razraditi. Glomazni otpad, no i raznu metalnu ambalažu, stiropor, stare baterije, folije, limenke, akumulatore ili fluorescentne cijevi stanovnici Trnja, pak, mogu ostaviti u mobilnom reciklažnom dvorištu u Ulici Frana Folnegovića. No ono je, kaže Bartoluci, premaleno za sve što proizvede četrdesetak tisuća ljudi, koliko ih živi na području Trnja.
Brojne institucije
Najviše otpada stvaraju stanovnici Savice budući da je to naselje površinski najveće, ali i najmnogoljudnije u četvrti. Osim toga, na Trnju djeluje pet fakulteta, tri veleučilišta, četiri ministarstva, sedam vrtića, osam osnovnih škola, sedam gimnazija i srednjih škola, ondje je i Nacionalna sveučilišna knjižnica, dvorana Lisinski, pa i gradonačelnikov ured, a sve te institucije okupljaju još veći broj ljudi i zaposlenika koji, dodaje Bartoluci, proizvode popriličnu količinu otpada.
– Prije godinu dana vijećnici su uputili prijedlog Gradu Zagrebu da se izgrade još dva odlagališta, između Trnjanske ceste i savskog nasipa te na Krugama, u blizini doma zdravlja – kaže Bartoluci. Kako bi četvrt bila što čišća od sitnih otpadaka, postavljeno je i 350 samostojećih košarica, a kod nebodera na Vrbiku, kolokvijalno zvanih “raketa”, stoji i velik broj onih za odlaganje psećih fekalija.
– Ondje je i park za pse pa se to činila kao logična lokacija za postavljanje takvih košarica – ističe Bartoluci.
Proali tjedan sam renovirala kupaonu i muz je otisao odvesti sutu na Jakusevac. Odgovor je da ne primaju šutu???? te da u ZG ne postoji mjesto gdje se suta moze legalno voziti. osim u reciklažno dvorište ali samo 250 kg