Postoji nekoliko teorija o podrijetlu zebrinih pruga – od toga da im pomažu da se uklope i zbune grabežljivce do toga da njima lakše reguliraju tjelesnu temperaturu. Skupina mađarskih i švedskih znanstvenika novim je istraživanjem došla do još jedne zanimljive teorije prema kojoj pruge zebrama pomažu da se obrane od obada, prenosi BBC.
Kako je objašnjeno u časopisu za eksperimentalnu biologiju, znanstvenici su prvo utvrdili da su krvoločnim kukcima privlačniji konji s tamnijom dlakom od onih sa svjetlijom, i to zbog načina na koji se svjetlost odbija od njihove površine. U smeđih i crnih konja svjetlost je vodoravno polarizirana, dok je u bijelih konja svjetlost nepolarizirana.
Susanne Akesson sa Sveučilišta u Lundu, jedna od članica istraživačkog tima, otkriva da su se znanstvenici potom upitali kakva bi bila reakcija obada na dlaku koja je crno-bijela. Naposljetku su na jednoj farmi u Mađarskoj postavili crne, bijele i crno-bijele ploče te ih premazali ljepilom za kukce. Otkrili su da je najmanje obada završilo na prugastoj ploči čiji je uzorak najsličniji onome zebrina krzna. Što su pruge bile uže, to je obada bilo manje, čak i manje nego na potpuno bijeloj ploči, što je znanstvenike iznenadilo.
Na kraju su napravili i tri modela konja i jedan zebre te ih postavili na isto polje kako bi eksperiment bio što stvarniji. Rezultat je bio isti – lažna zebra privukla je najmanje obada.
Nameće se pitanje: ako prugasta dlaka doista pomaže u obrani od tih krvoločnih nametnika, zašto je imaju samo zebre, a ne i konji i druge životinje koje obadi napadaju? Da bi ova teorija doista bila istinita, trebalo bi također dokazati da su obadi imali puno veći utjecaj na prirodni odabir kod zebri nego kod konja i magaraca, objašnjava Matthew Cobb sa Sveučilišta u Manchesteru. Cobb zaključuje da za prugasto zebrino krzno najvjerojatnije ne postoji jedno jedino objašnjenje, već je riječ o rezultatu više čimbenika.
Problem zebrinih pruga je Mađarsko-Švedska poveznica. BBC samo sjedi u dvorištu i prati napeti razvoj događaja.