Zastupnici u Europskom parlamentu odbacili su u srijedu izuzetke iz direktive o radnom vremenu, koja propisuje da zaposlenici u EU tjedno smiju raditi najviše 48 sati – 40 redovnih i osam prekovremenih, uprosječeno na najviše četiri mjeseca.
Za izuzetke su se još 1993. bili izborili tada vladajući britanski konzervativci, a nastavila ih je braniti novolaburistička vlada. Dopuštali su da radnik radi i 60 sati tjedno ako na to “dragovoljno pristane”, a liječnike se smjelo “dragovoljno” goniti na 65-satni rad. Kap koja je prelila čašu kako sindikalnoga strpljenja, tako i zastupničkoga, bila je nedavno usvojena odredba Vijeća EU da se vrijeme provedeno u dežurstvu, ali na čekanju, a ne u izravnom radu, ne računa u radne sate.
Bitka još nije gotova – europsko zakonodavstvo u slučaju da Vijeće odluči jedno, a EP drugo, predviđa postupak mirenja, pa će se vjerojatno naći neko kompromisno rješenje.
Zastupnici su istovremeno potvrdili klimatsko-energetski paket usvojen na summitu EU protekloga petka. Cilj mu je do 2020. godine za 20 posto smanjiti ispuštanje CO2 u odnosu na 1990., za 20 posto povećati energetsku učinkovitost, te na petinu povećati udio obnovljivih izvora u europskoj energetskoj mješavini.
