Je li moguće od gubitaša Arene stvoriti uspješnu tvrtku, zašto je prihvatio mjesto direktora i koji su planovi, otkrio je direktor Arene Zagreb Sretan Šarić.
1. Dva ste mjeseca na vodećoj poziciji. Zašto ste prihvatili ovaj posao?
U Areni sam vidio potencijal i uvjeren sam da će uz arhitektonski simbol postati i simbol svih velikih događanja u regiji i šire. Promjenom načina poslovanja i uvođenjem noviteta siguran sam da je od ove gradske tvrtke gubitaša moguće stvoriti stabilnu tvrtku, to je osnovni razlog i izazov zašto sam prihvatio mjesto direktora.
2. Koji su noviteti?
U 2015. godini imamo potpisane ugovore za pet koncerata, šest sajmova, dva obiteljska šoua, kazališnu predstavu, a već za 2016. imamo u rezervaciji nekoliko svjetski poznatih zvijezda koje kreću na turneje. Ugradit ćemo i sustav mobilnih pregrada odnosno zastora, čime će se postići na fleksibilnosti i varijabilnosti za sve vrste događanja.
3. Direktori prije vas govorili su da je isplativost dvorane nemoguća. Zašto vi mislite suprotno?
Kriza je uvelike promijenila način poslovanja i življenja i zato pati sportski i kulturni život. Krajem 2013. nestali su veliki promotori, sve to zajedno razlozi su loših rezultata i nedovoljne popunjenosti objekta u prethodnom razdoblju. Samo iznajmljivanje Arene nikada ne bi bilo dostatno za bolje financijske rezultate. Zbog toga prelazimo na novi model poslovanja, a to je samostalna organizacija i suorganizacija događanja. Ugostiteljstvo i sve poslovne prostore dajemo u najam na natječajima i želimo oživjeti Arenu Zagreb. Želimo zaraditi na marketingu, a tu su razne mogućnosti kao prodaja imena, vanjsko i unutarnje oglašavanje. Uspostavit ćemo prilagođen cjenik da privučemo organizatore i za manja događanja. Primijenit ćemo provjerene modele funkcioniranja sličnih objekata u Europi i svijetu.
4. Operativni troškovi vrlo su visoki, hoće li se rezati?
Operativni troškovi utvrđeni su ugovorom između vlasnika objekta i Holdinga kao upravitelja i obračunavaju se prema stvarnim troškovima upravljanja i održavanja. Ti troškovi sežu do devet milijuna kuna godišnje. U Areni Zagreb postoji tim za praćenje i usklađivanje troškova i nijedan nepotreban trošak neće biti odobren.
5. Arena Zagreb građena je kako bi mogla okupiti što veći broj posjetitelja, a ne da se u njoj održavaju manja događanja?
Broj gledatelja ovisi o atraktivnosti događanja. Mene više zanima financijska uspješnost od broja popunjenih dana.
Sviđa mi se ova ideja sa pregradama. Napravite to i utrpajte unutra zmajlovičevo i sva ostala (bezpotrebna) ministarstva koja su uglavnom u iznajmljenom prostoru koji se skupo plaća. Svi bi imali koristi; objekt bi se popunio, građani bi uvijek znali gdje se nalaze kojekakve službe...a i Remetinec nije daleko...