Iako se u ponekom spremniku mogao naći uljez, pa je tako plastika bila među staklenim bocama, čini se da građani, barem prvog dana kako je počeo pilot-projekt odvajanja otpada, poštuju pravila i sortiraju ga u novopostavljene spremnike.
U Zapruđu, u kojemu je projekt Reciklirajmo 365 dana u godini i predstavljen u ponedjeljak, stanari iz nebodera uredno iznose vrećice s plastikom, tekstilom, a ponajviše biorazgradivim otpadom te ih odlažu u za to predviđene spremnike, a kako kažu oni s kojima smo razgovarali, bilo je i vrijeme da se nešto s tim u vezi učini.
Foto: Goran Stanzl/Pixsell
– Nas je u ovom kvartu jako puno i drago nam je da je projekt započeo kod nas i da su baš nas izabrali. Bit će potrebno malo vremena da se naviknemo, i mali problem predstavljaju vrećice koje punimo u stanovima, a koje zauzimaju puno prostora, no snaći ćemo se – kazala je stanarka Slavka Milinović.
Ne vidim zašto bi nam to bilo teško. Traje tek koju minutu, a jedino na ovaj način možemo se naučiti ponašati i čuvati prirodu. Pa mi smo ovaj otpad i napravili, red je da ga i na najbolji mogući način recikliramo i iskoristimo
Zapruđe
Susjeda iz iste zgrada miješani otpad donijela je u maloj plastičnoj vrećici, no nije joj bio problem istresti ga u kontejner, a vrećicu odložiti u onaj za plastiku.
– Ne vidim zašto bi nam to bilo teško. Traje tek koju minutu, a jedino na ovaj način možemo se naučiti ponašati i čuvati prirodu. Pa mi smo ovaj otpad i napravili, red je da ga i na najbolji mogući način recikliramo i iskoristimo – stroga je Maja Petranović.
Oko 7000 građana obuhvaćeno je projektom koji vodi Holdingova podružnica Čistoća, a osim u Zapruđu, provodi se i u Bauerovoj ulici te u još četiri mjesna odbora – Stenjevec, Sesvete, Donja Dubrava i Gornji grad - Medveščak. U Bauerovoj ulici također se podržava ideja o reciklaži. Iako se jedan televizor našao među plastičnim otpadom, čini se da je većina otpada bila u pravom spremniku.
– Papir i staklo razvrstavamo već dulje vrijeme, a sada imamo i kante za biootpad. Pomalo je to sve naporno, oduzima vrijeme, no treba se naviknuti. Namjeravamo se toga i pridržavati – kazao je Krešimir Dugandžić, vlasnik kafića ispred kojega su postavljeni spremnici.
Papir već dulje vrijeme na kioske nosi i reciklira stanar Slavko Briški. – Naviknuli smo se tako. Recikliramo i plastične boce, a za primjer vam mogu reći kako se na Krku za vreću biootpada može dobiti kanta komposta. Dakle, isplati se reciklirati – kazao je Slavko Briški.
Dok slušamo nove informacije o zagrebačkom Jakuševcu ili, na primjer, o gomilama otpada na ulicama Napulja, nestvarno zvuči vijest iz Švedske, u kojoj bilježe nestašicu smeća, pa ga moraju uvoziti iz susjedne Norveške, a možda i iz još nekih zemalja. Švedska će, dakle, uvoziti smeće kako bi nastavila procese reciklaže, kojima proizvodi goleme količine električne energije i goriva, prenosi agencija Anadolija. Catarina Ostlund, viša savjetnica u švedskoj Agenciji za zaštitu okoliša, izvijestila je stanovništvo da njihova zemlja proizvodi manje otpada za “termičku obradu” nego što joj je to potrebno, pa je za početak najavljen uvoz oko 800 tisuća tona smeća iz ostatka Europe. Savjetnica je izrazila nadu da će, osim smeća iz Norveške, uvoziti otpad iz Italije ili Rumunjske, te baltičkih zemalja ili Bugarske, jer tamo velike količine smeća završe na odlagalištima. Kako je krenulo još bi mogli zaraditi građani na smeću umjesto da plaćaju njegovo zbrinjavanje i ovo suludo odvajanje na kojem će netko gadno zaraditi.