NASA-ini znanstvenici predvođeni hrvatskom fizičarkom pronašli su odbačene letjelice u Mjesečevoj orbiti, a nova metoda koju su koristili mogla bi pomoći u planiranju budućih misija na Mjesec, kažu u NASA-i.
- Uspjeli smo pronaći NASA-in Lunar Reconnaissance Orbiter (LRO) i svemirsku letjelicu Indijske organizacije za istraživanje svemira Chandrayaan-1 spacecraft u Mjesečevoj orbiti koristeći zemaljski radar - rekla je rođena Splićanka Marina Brozović, radarska znanstvenica u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon (Jet Propulsion Laboratory, JLP) i glavna istraživačica na testnom projektu.
Kako je objavila NASA prošli tjedan, pronalazak odbačenih svemirskih letjelica i otpada u Zemljinoj orbiti može biti tehnološki izazov, a njihovo zapažanje u Mjesečevoj orbiti još je teže, jer se optičkim teleskopima ne mogu tražiti mali predmeti "skriveni" u zasljepljujućoj svjetlosti Mjeseca.
- Pronalazak LRO-a bio je relativno jednostavan jer smo radili s navigatorima te misije te smo imali precizne podatke o lokaciji. Pronalazak indijskog Chandrayaana-1 iziskivao je malo više detektivskog rada jer je posljednji kontakt s letjelicom bio u kolovozu 2009. - objasnila je Brozović, o kojoj je ugledni tehnološki časopis Wired već prošle godine objavio priču.
JPL-ova ekipa upotrijebila je NASA-inu 70-metarsku antenu u Kompleksu za komunikacije u dubokom svemiru Goldstone u Kaliforniji kako bi odaslala snažan snop mikrovalova usmjeren prema Mjesecu, a odbijene signale primio je stometarski teleskop Green Bank u Zapadnoj Virginiji. Pronalazak je otežala činjenica da je Mjesec pun područja s iznadprosječnom gravitacijom koja može dramatično utjecati na orbitu neke letjelice, pa čak i dovesti do njezina pada na Mjesec. JPL-ove kalkulacije ukazivale su na to da Chandrayaan-1 kruži oko 200 km iznad površine. Kako je letjelica u polarnoj orbiti, što znači da u svakom krugu oko Mjeseca prelazi iznad polova, znanstvenici su 2. srpnja 2016. usmjerili Goldstone i Green Bank na lokaciju oko 160 km iznad sjevernog pola i promatrali hoće li Chandrayaan-1 proći kroz radarski snop. I doista je utvrđeno da je nešto što ima radarski potpis male letjelice prošlo kroz snop dvaput u četiri sata promatranja, što odgovara orbitalnim prognozama za tu letjelicu. Ekipa je upotrijebila podatke iz povratnog signala kako bi procijenila brzinu i udaljenost do mete, što je upotrijebljeno za revidiranje prvotnih orbitalnih prognoza.
- Ispostavilo se da smo trebali pomaknuti lokaciju Chandrayaana-1 za oko 180 stupnjeva, ili pola ciklusa od starih orbitalnih prognoza iz 2009. godine. Ali orbita Chandrayaana-1 inače je još uvijek imala oblik i usklađenost koje smo očekivali - rekao je Ryan Park, voditelj JPL-ove skupine za dinamiku Sunčevog sustava.
>> U roku od jednog desetljeća znat ćemo je li na planetima bilo života i ima li ga sad
>> Znanstvenici došli do još jednog velikog otkrića o Marsu: Scena iz 'Marsovca' i nije tako nemoguća
