Što je sindrom nervoznih crijeva?
Sindrom iritabilnog crijeva (SIC) ili nervoznih crijeva jedan je od najčešćih gastrointestinalnih poremećaja koji spada u skupinu funkcionalnih poremećaja probavnog sustava, a podrazumijeva funkcionalni zatvor, dijareju, nadutost, grčeve. Od ovog sindroma boluje oko 15% svjetske populacije, a najčešće se javlja u kasnoj adolescenciji te u 40-tim godinama života.
Što uzrokuje sindrom nervoznih crijeva?
U crijevima čovjeka nastanjeno je oko 100 milijuna bakterija te svatko od nas u sebi nosi drugačiji profil bakterija koji se smatra kao "otisak prsta" svakoga od nas. Skup svih mikroorganizama koji su prisutni u/na ljudskom tijelu te su povezani s brojnim tkivima; kožom, vaginalnim traktom, dišnim te probavnim sustavom- zove se mikrobiom, te je bitno da on bude zdrav tj. u ravnoteži.
No, današnja prehrana bogata ugljikohidratima, šećerom i prerađenom hranom, prehrana siromašna probavljivim vlaknima, primjena antibiotika, kontracepcijskih pilula i nesteroidnih protuupalnih lijekova, kronični stres i kronična infekcija, odnosno današnji "moderni" način života mogu dovesti do disbioze, odnosno do promjene normalne ravnoteže bakterijske mikrobiote. Poremećaj crijevne mikrobiote tj. disbioza povezana je s bolestima poput upalnih bolesti crijeva, sindromom iritabilnog kolona, nekim karcinomima te s bolestima kao što su nealkoholna masna bolest jetre, astma, psorijaza, dijabetes tipa 1, depresija, debljina i metabolički sindrom i mnogim drugim.
Kako prepoznati simptome
Simptomi iritabilnog crijeva su bol i nelagoda u abdomenu, nadutost, poremećaji u ritmu stolice ili kombinacija svega navedenog u trajanju od tri mjeseca.
Postoje četiri podtipa SIC-a obzirom na poremećaj u ritmu i izgledu stolice:
-
SIC s konstipacijom (SIC-C)
-
SIC s proljevom (SIC-D)
-
Miješani SIC (SIC-M)
-
Neodređeni SIC (SIC-U)
Prehrana kod nervoznih crijeva
Prehrana je individualna stvar kod svakog bolesnika, no generalno treba izbjegavati slatkiše, mliječne proizvode, žitarice, kavu, hranu koja sadrži gluten, te paziti da se generalno ne unose namirnice koje uzrokuju nelagodu u probavnom sustavu. U novije vrijeme se preporučuje i tzv. "low FODMAP" dijeta kao jedan od načina smanjenja simptoma nervoznih crijeva.
Liječenje sindroma nervoznih crijeva
Terapijski pristup ovoj bolesti je individualan. Važno je objasniti pacijentu da prepozna određene čimbenike koji pogoršavaju njegovo stanje, kao što su neadekvatna prehrana i stresne situacije. Od farmakoloških pripravaka za pomoć ovim pacijentima najčešće se koriste se spazmolitici, prokinetici, antiaferentni lijekovi te antidepresivi. Prema rezultatima studija provedenih posljednjih desetljeća u terapijama se koriste i prirodna rješenja kao što su probiotici.
Postoji li prirodno rješenje za nervozna crijeva?
Kada govorimo o smanjivanju simptoma nervoznih crijeva vrlo je bitno poraditi na zdravom načinu života, u smislu zdrave prehrane, kontrole razine stresa i fizičkog kretanja. No, danas su probiotički proizvodi postali nezamjenjivi u tretmanu velikog broja bolesti pa se tako pokazalo da probiotičke kulture blagotvorno djeluju na crijevnu floru. To nas ne iznenađuje ako razmišljamo o tome da je poremećaj crijevne mikrobiote jedan od bitnih uzročnika nervoznih crijeva. U svakodnevnoj kliničkoj praksi vodimo se medicinom temeljenom na dokazima. Stoga, u kontekstu primjene probiotika brojna istraživanja su pokazala da Lactobacillus plantarum 299v povoljno djeluje na liječenje i ublažavanje simptoma SIC-a odnosno na značajno smanjenje napuhanosti, učestalosti i jačine bolova, te na normalizaciju frekvencije stolice, a time i na kvalitetu života. Do sada provedena istraživanja ispitivala su učinkovitost primjene navedene probiotičke kulture tijekom 4-12 tjedana. Ukratko, istraživanja potvrđuju da je primjena L. plantarum 299v korisna u poboljšanju simptoma SIC-a. U provedenim istraživanjima nije bilo značajnijih nuspojava.
Napisala:
Izv.prof.dr.sc Ivana Mikolašević, dr.med
Zavod za gastroenterologiju, KBC Rijeka
Klinika za tumore, KBC Rijeka
Medicinski fakultet, Rijeka
Literatura:
-
Mujagic Z, de Vos P, Boekschoten MV, Govers C, Pieters HH, de Wit NJ, Bron PA, Masclee AA, Troost FJ. The effects of Lactobacillus plantarum on small intestinal barrier function and mucosal gene transcription; a randomized double-blind placebo controlled trial. Sci Rep. 2017 Jan 3;7:40128
-
Anderson RC, Cookson AL, McNabb WC, Kelly WJ, Roy NC. Lactobacillus plantarum DSM 2648 is a potential probiotic that enhances intestinal barrier function. FEMS Microbiol Lett. 2010 Aug 1;309(2):184-92.
-
Krammer H, Storr M, Madisch A, Riffel J. Reizdarmbehandlung mit Lactobacillus plantarum 299v: Längere Einnahme verstärkt Behandlungserfolg – Ergebnisse einer nichtinterventionellen Studie [Treatment of IBS with Lactobacillus plantarum 299v: Therapeutic success increases with length of treatment - real-life data of a non-interventional study in Germany]. Z Gastroenterol. 2021 Feb;59(2):125-134.
-
Nobaek S, Johansson ML, Molin G, et al. (2000): Alteration of intestinal microflora is associated with reduction in abdominal bloating and pain in patients with irritable bowel syndrome. Am J Gastroenterol 95: 1231-1238.
-
Niedzielin K, Kordecki H, Birkenfeld B (2001): A controlled, double-blind, randomized study on the efficacy of Lactobacillus plantarum 299V in patients with irritable bowel syndrome. Eur J Gastroenterol Hepatol 13: 1143-1147.
-
Sanders ME. Probiotics in 2015: their scope and use. J Clin Gastroenterol. 2015;49 Suppl 1:S2-6.
-
Mukhtar K, Nawaz H, Abid S. Functional gastrointestinal disorders and gut-brain axis: What does the future hold? World J Gastroenterol. 2019;25:552-566.
-
Bravo JA, Dinan TG, Cryan JF. Alterations in the central CRF system of two different rat models of comorbid depression and functional gastrointestinal disorders. Int J Neuropsychopharmacol. 2011;14:666–683.
-
Wu JC. Psychological co-morbidity in functional gastrointestinal disorders: epidemiology, mechanisms and management. J Neurogastroenterol Motil. 2012;18:13–18.
-
Clarke G, Cryan JF, Dinan TG, Quigley EM. Review article: probiotics for the treatment of irritable bowel syndrome--focus on lactic acid bacteria. Aliment Pharmacol Ther. 2012;35:403–413.
