U ovoj će godini bez posla ostati 50.000 osoba, BDP će pasti tri posto,
a oporavak hrvatskog gospodarstva očekuje se najranije početkom 2010.,
pokazuje najnovija analiza Ekonomskog instituta Zagreb. Za razliku od
analitičara EIZ-a koji očekuju izlazak iz krize početkom iduće godine i
blagi rast BDP-a od 0,9 posto u 2010., većina makroekonomista nije
toliko optimistična.
Novi ekonomski model
– Kada govorimo o tranzicijskim zemljama, kandidati za najbrži oporavak
su oni koji najmanje ovise o stranoj potražnji i stranim izvorima
financiranja.
Stoga možemo konstatirati da će mala otvorena prezadužena ekonomija kao
što je Hrvatska sigurno znatno dulje osjećati posljedice krize kroz
teškoće u novom zaduživanju i refinanciranju starog vanjskog duga, a i
ovisnost o turizmu (najznačajniji izvozni proizvod) ne upućuje na
činjenicu da smo među kandidatima za brzi izlazak iz krize – kaže
profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Josip Tica.
Do kraja ove godine ne očekuje se pozitivni rast BDP-a.
– Bez obzira na očekivani oporavak domaćeg gospodarstva tijekom 2010.,
važno je naglasiti kako će dinamiku rasta gospodarstva iz prijašnjih
godina biti teško ponovno dostići u srednjoročnom razdoblju, a bit će
potrebno i promijeniti model gospodarskog rasta koji se primarno
temelji na snažnoj domaćoj potrošnji – smatra Zdeslav Šantić iz RBA.
Analitičari ističu da pitanje hrvatskog izlaska iz recesije valja
raščlaniti na dvije razine. Jedno su problemi koji proizlaze iz
svjetskog vala recesije i koji imaju veći utjecaj na financijski
sektor, a drugo su strukturni problemi s kojima se suočava cjelokupno
hrvatsko gospodarstvo. Vrijeme izlaska iz recesije uvelike je određeno
aktivnim pristupom ekonomske i razvojne politike.
Hitno aktivirati mjere
– Ako Vlada RH i drugi nositelji ekonomske politike ne aktiviraju
proturecesijske mjere, to vrijeme će svakako biti dulje. U tom slučaju
recesija može potrajati i jednu do dvije godine. Što se pak tiče
strukturnih problema, koji će se nastupom recesije uočavati u sve većoj
mjeri, za njihovo rješavanje potrebno je najmanje srednjoročno
razdoblje od pet do sedam godina – analizira profesor Vladimir Čavrak
sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
I njegov kolega Mate Babić ne vidi brz izlazak RH iz krize.
– Kod nas je poseban problem bio i priznanje vlade da je recesija ipak
došla u RH. Jedino što se s puno vjerojatnosti može reći jest da kriza
na žalost neće brzo završiti – pesimističan je Babić.
I Nouriel Roubini, profesor ekonomije iz New Yorka koji je među prvima
predvidio globalnu krizu, smatra da će gospodarski oporavak u SAD-u,
Europi i Aziji biti slabiji i trajat će dulje nego što očekuju u
posljednje vrijeme sve optimističniji analitičari.
RECESIJA Različita mišljenja stručnjaka sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i Instituta
