Prije četiri mjeseca Goranko Fižulić pokrenuo je platformu na kojoj nudi više od 1000 raznih proizvoda koje svatko može preuzeti i isprintati ako posjeduje 3D printer, što je rijetkost, ili ih naručiti i platforma će pronaći najpovoljnijeg ponuđača i dati mu nalog da izradi proizvod i dostavi vam ga na vašu adresu. Platforma je globalna pa je usluga moguća u 193 zemlje poštanske unije, u kojima dolazi do poveznice kupca i proizvođača. Naručuje se primjerice biste od Nikole Tesle, pa do neki dan aktualnih uskrsnih figura.
Rješenje za napučeni planet
– Platforma funkcionira tako da se, primjerice, kupcu iz Brazila naručeni proizvod izradi u Londonu i za pet dana stiže na njegovu kućnu adresu. Na platformi je nekoliko tisuća različitih proizvoda. Svatko može ponuditi svoj dizajn, koji u roku od 24 sata može i ne mora biti prihvaćen. Za cijeli niz STL file-ova ne naplaćujemo download. Ako od nas traže i print proizvoda, tada se plaća service fee. Cijena gotovog proizvoda je ovisna o njegovu volumenu. Početna je cijena artikla isporučenog na kućnu adresu oko 12 dolara, bez PDV-a, a nju čine cijena printa, service fee i transportni troškovi – objašnjava Fižulić.
Po posjećenosti portal je već sada postigao zavidne rezultate .
– U Hrvatskoj smo među prvih 400 stranica po posjećenosti što nas je ugodno iznenadilo. Došli smo u rang stranica koje posluju dugi niz godina i kojima je Hrvatska jedino tržište, a bave se prodajom različitih proizvoda i usluga. U svijetu smo među prvih 260.000 svih stranica, a cilj nam je bio da prije bilo kakvih marketinških akcija dođemo među prvih 500.000. Ali, kada se gledaju samo stranice koje nude sadržaje za 3D print, onda smo među prvih 10 – kaže Fižulić.
Bez obzira na posjećenost prihodi u ovoj fazi još nisu mogući. Jedina su platforma okrenuta isključivo krajnjem korisniku, kupcu, kojeg ne zanima kako je nešto proizvedeno, nego se odlučuje na kupnju zbog dizajna, funkcionalnosti i kvalitete te same cijene proizvoda.
– Sve dok naša cijena i kvaliteta proizvoda nisu u rangu onih izrađenih u klasičnoj proizvodnji, mi ne možemo biti uspješni na tržištu. I zato se naš rast i razvoj baziraju na razvoju tehnologije. Da bismo mogli ići dalje, trebamo dodatni kapital poput svakog klasičnog startup projekta. Ali nije bitan samo kapital nego i partnerstvo koje će nam omogućiti osvajanje globalnih tržišnih pozicija u industriji koja će u sljedeće tri godine imati brz i snažan razvoj – kaže. Pa ćemo tako, kaže, za tri godine vjerojatno isprintati cjelokupan smartphone.
– U principu ne postoji nešto što se ne može isprintati. Kada se unutar kućanstva kućni otpad počne koristiti za 3D print, bit će zatvoren cijeli krug. Na taj način će se potpuno moći supstituirati postojeći način proizvodnje koji je razvučen od tvornica u Aziji do potrošača u razvijenim dijelovima svijeta, ponajprije u Europi i Americi. Danas na planetu živi 7 milijardi ljudi, a kada za 50 godina bude živjelo 12 milijardi, takav tip proizvodnje neće biti održiv. A tehnologijom 3D printa možemo proizvoditi onda kada nam treba i u količini koliko nam treba – objašnjava Fižulić.
3D printeri su sastavni dio industrijske proizvodnje bez obzira je li riječ o BMW-u ili Boeingu. Kada je riječ o potrošačima, prednjači Nizozemska, gdje je najveći relativni broj printera po stanovniku, ali najveći broj narudžbi dolazi iz SAD-a. U Hrvatskoj, prema procjeni, ima oko 1000 3D printera, najviše se printaju različiti tehnički elementi ili rezervni dijelovi, a većina su vlasnika printera hobisti ili oni koji dolaze iz svijeta informatike, strojarstva ili elektrotehnike. Fižulić poručuje kako bi roditelji mogli razmisliti da umjesto PlayStationa, koji služe isključivo za zabavu, djetetu nabave 3D printer, koji manje košta, primjerice oko 500 dolara, a kod djece razvija kreativnost, uči ga kako da dizajnira te na taj način razvija u njemu i duh poduzetništva.
3D uključen u obrazovanje
– Zato su i zemlje koje su to shvatile uvele 3D print kao edukativni sat u školi, primjerice u Velikoj Britaniji, ili se uvodi akcija – svaka škola jedan 3D printer, kao u SAD-u, te se zapravo djecu odgaja za tehnologije budućnosti. U novoj reformi školstva, koja se kod nas priprema, trebalo bi naći zato prostora i za taj predmet – kaže.
A tehnologija 3D napreduje na mjesečnoj bazi. Fižulić, koji posjećuje sve sajmove vezane za tu tehnologiju, poput siječanjske u Las Vegasu, kaže kako je primjerice već nakon tog sajma predstavljena nova tehnologija koja se zove CLIP, koja se temelji na tekućem polimeru u koji se ubacuje ozon koji se osvjetljuje i na taj način dolazi do okrupnjavanja te nastaje proizvod. Ta je tehnologija, kaže, superiorna svemu do sada viđenom, ali nije još komercijalna. Iznimno je brza jer, umjesto 11 sati printa, ona nešto proizvede u šest minuta, preciznost je bolja, a mana je što je i dalje monokromatska. Ali HP je, kaže, već za siječanj 2016. najavio novi printer koji će poboljšati kvalitetu, imati veću brzinu printa, bolju završnu obradu te će izrađivati proizvode u više boja. Za uspjeh njihova posla bitna je kvaliteta i cijena, koja mora biti konkurentna onima u klasičnoj proizvodnji. Može se očekivati, kaže, da će poznati proizvođači kao što su BASF i Dupont ponuditi nove materijale, a to će dovesti do sniženja cijena materijala.
a koja je to "platforma"? može link?