Razvojem interneta, liječnici opće prakse počeli su se suočavati s problemima o kakvima prije desetak godina nisu mogli ni sanjati. Sve više pacijenata na pregled u ordinaciju dolazi s dijagnozom koju su si sami postavili uz pomoć Googlea i Wikipedije. A te dijagnoze ne samo da su u više od 95 posto slučajeva potpuno netočne, već su ponekad i smiješne.
Već je legendaran slučaj jedne pacijentice iz Velike Britanije koja si je, nakon “konzultacija” s Googleom i Wikipedijom, dijagnosticirala cijanozu, opasnu bolest vezanu uz razinu kisika u krvi koju karakterizira plavilo kože. Kad se pojavila kod liječnika s pregršt ispisanih listova o cijanozi, ali i u plavim, novim trapericama, liječnik ju je prvo pitao drži li ruke u džepovima. Naime, koža joj je plavjela samo po rukama, a ispostavilo se da su nove traperice puštale boju, a o cijanozi nije bilo ni govora.
Pacijenti "znaju" koje lijekove trebaju
I hrvatski se liječnici sve češću susreću sa sličnim situacijama.
– U prosjeku svaki treći ili četvrti pacijent koji mi dođe na pregled već “zna” što mu je, a najčešće već “zna” i koji mu lijekovi trebaju i traži da mu samo napišem recept. Najčešće sve to ignoriram, ali poneki pacijenti znaju biti vrlo uporni, jednostavno im se ne može dokazati kako od bolesti, najčešće teške, za koju su uvjereni da je imaju, ne boluju – kaže liječnik obiteljske medicine dr. Mario Grdeč. Zapanjujuće je koliko ljudi svoje zdravlje povjerava dr. Webu ili dr. Googleu, umjesto da posjete svoga obiteljskog liječnika. Pojava je uzela toliko maha diljem zapadnog svijeta, uključujući i Hrvatsku, da je skovana i nova riječ koja označava bolesnika koji se liječi preko interneta – cyberhondar. Ljudi bi trebali biti svjesni da u oko 70 posto slučajeva internetske stranice nemaju dovoljno podataka za pravilnu dijagnozu pa su rješenja potpuno pogrešna.
Savjet pacijentima, slažu se liječnici, glasi: ne tražite informacije o bolestima na internetu – pouzdano se tako možete samo nauživati straha.
>>Na listama čekanja trenutno je 450 tisuća pacijenata
>>Za sanaciju nagomilanih dugova bolnica daju 59 milijuna kuna