Preporuka za Uskrs

Merloti Klet Brda savršeno će parirati bogatom blagdanskom stolu

Foto: Marko Čolić
Merloti Klet Brda savršeno će parirati bogatom blagdanskom stolu
30.03.2024.
u 08:52
Probali smo vina popularne sorte velike slovenske vinarije Klet Brda, nakon čega je uslijedio i jedan intrigantan novitet, crna rebula
Pogledaj originalni članak

Na interesantnu stvar podsjetili su nas iz slovenske vinarije Klet Brda za zadnjeg njihova posjeta Zagrebu. Naime, na degustaciji njihovih odličnih merlota spomenut je i jedan slučaja događaj koji je uvelike odredio sudbinu te vinske sorte barem na nekoliko godina početkom ovog stoljeća. Nazovimo taj događaj, naravno, crnim labudom. Vjerujemo da su mnogi gledali film Sideways, odnosno Stranputica kako je preveden u nas. Prilično smo sigurni da je tako ako ste ljubitelj vina jer cijela se radnja filma odvija u posjetu znamenitoj dolini Napa u Kaliforniji gdje dvojica glavnih likova, tumače ih uvijek sjajni Paul Giamatti te Thomas Haden Church, između čaša raspravljaju o životu, znate one standardne teme kao što su sredovječna kriza, brak, smisao života i tome slično. I tako lutajući od čaše do čaše iz kojih vinom gase nezadovoljstvo i depresiju, izlaze i svakojake mudrosti ili naprosto rečenice koje doista mogu štošta promijeniti. Pa tako Miles, kojega u tom odličnom filmu Alexandera Paynea tumači Paul Giamatti, kaže kako 'nikako ne može piti merlot'. Samo to. Ne da vina te sorte ne voli ili nedajbože mrzi već samo da to – ne može piti. I događa se preokret.

Foto: Marko Čolić

Do tog filma koji, doduše, i jest bio vrlo uspješan, merlot je na kalifornijskom tržištu imao 20 posto da bi gotovo u trenutku pao na 13 posto. A crni pinot, jako zastupljen u tom filmu, narastao je za 16 posto. I, uvjeravaju nas, nije bilo bitno drugačije niti na drugim tržištima. U cijeloj priči postoji i jedan fail, a to je da Miles dalje brunda o najboljoj butelji vina koju je pospremio doma i čuva je za posebnu prigodu. A radi se o Chateau Cheval Blancu iz 1961., a to je kupaža cabernet franca i, pogađate, merlota. Provjerili smo, ovakvo vino može se nabaviti, stoji gotovo 5.000 dolara, a i spominje se kako se radi o kupaži spomenute dvije bordoške sorte, iako malo neuobičajenoj, jer najčešća je sorta cabernet sauvignon a ne franc ali opet vrlo često je druga sorta merlot. I dolazi s poznatog tamošnjeg imanja Saint-Émilion nedaleko Bordeauxa. Bio je to sjajan uvod u neke doista dobre merlote vinarije čija se vina prave od grožđa iz vinograda s otprilike polovice od svih površina Goriških brda po čemu su Klet Brda najveća slovenska vinarija a svakako su i najveći izvoznik.

Foto: Marko Čolić

Godišnje od tamo izađe oko šest milijuna butelja. S nekim od merlota upoznali smo se već kada je u Vrutku gdje se i ova prezentacija održavala bio Darinko Ribolica, glavni enolog vinarije. Probali smo tada merlote iz linija Krasno i Bagueri, samo drugih berbi te se može jedino ponoviti kako se radi o doista dobrim vinima kod kojih ne treba čuditi zašto su, posebno Bagueri, tako cijenjena. No, već u početku dočekalo nas je iznenađenje. Merlot iz linije Queruqs predstavlja jednu od boljih vrijednosti za novac. Već za nekih 6 eura dobijete vino koje je fermentiralo i sazrijevalo u kombinaciji velikih hrastovih bačvi i posuda od nehrđajućeg čelika, odležalo šest mjeseci na talogu nakon čega se dobilo fino vino s notama tamnog bobičastog voća, kupina i malina s nešto začina. Slično je i s Merlotom Krasno čiju smo berbu 2019. probali. Također se cijena od 7,59 eura čini iznimno povoljnom za vino kojega je pola odležavano u barrique bačvama 18 mjeseci a pola u inoksu. Mješavina nota čokolade, voća, džemova kod vina punijeg tijela, ali vrlo užitnog kod ispijanja pa se doista čini vinom za svaku prigodu i gosta. Malo je iznenađenje bio Sladki merlot Quercus, sasvim svjež, lijepe tamnije rubinsko crvene boje. Ne presladak, ova inačica merlota odiše aromama proljetnih plodova poput jagode koju izmjenjuje šljiva a sve je vrlo fino te se pretače i u okuse. Ljubitelji slađih vina u ovome će sigurno uživati.

Foto: Vilim Patz

Linija Bagueri poznata je kod Klet Brda kao uvod u najbolja vina ove velike vinarije. Vidi se i po Merlotu zašto, probali smo berbu 2019. koja je slojevita i u aromama i okusima gdje ćete pronaći svega, od čokolade, suhih šljiva, bobičastog voća, začina što se sve proteće cijelim uživanjem, od prvog mirisa do kraja gutljaja. Ništa čudno, vino se macerira 16 dana a onda dozrijeva 24 mjeseca u barrique bačvama. I onda su uslijedile dvije kupaže, jedna upravo kao s početka ovog teksta. De Baguer je spoj merlota i cabernet franca gdje se svaka od sorti obrađuje posebno, dugo maceriraju da bi onda merlot bio stavljen u barrique bačve a cabernet franc u nove hrastove bačve od 350 litara, sve na 24 mjeseca. I onda se sljubljuju te dozrijevaju u inoxu. Merlot je tu dominantan pa su i note prije svega one tamnog voća a dojam upotpunjuje cabernet franc svojim biljnim aromama gdje se u okusu pojavljuju još i začini. Slojevitost, elegancija, punoća, odlična balansiranost motiviratu da se za ovo vino izdvoji koji euro više. Kao i prethodno, i A+ Rdeče berbe je 2018. a riječ je o najbolje od najboljeg jer se ova kupaža merlota, cabernet sauvignona i cabernet franca radi od 'selekcije selekcije', dakle najboljih bobica s najboljih probranih grozdova. I rezultat je, naravno, spektakularan, također se svaka od sorti obrađuje posebno, maceriraju se, odležavaju u jednogodišnjim bačvama od 350 litara da i se na kraju odabrale one najbolje i od njih napravila kupaža koja do kraja dozrijeva u bačvama od 40 hektolitara. Tu je raspon voćnih nota od citrusa, preko šljive, pa višanja, a sve dopunjavano sredozemnim notama, začinima i biljem u punom tijelu što garantira dugo trajanje u ustima. Upoznali smo se s ovim vinom i ranije, a sada još jednom uvjerili zbog čega je i u svijetu ovako cijenjeno.

Foto: Vilim Patz

Za kraj je Darinko Ribolica predstavio i jedno novo vino u ponudi Klet Brda, koje je ujedno i raritet. Riječ je o Rebuli črnoj Quercus berbe 2022. Odmah upada u oči kako se radi o rebuli, ali crnoj koje na Goriškim brdima ima tek u nekoliko vinograda. Dio je to i Riboličine ambicije da oživi neke zaboravljene autohtone sorte toga kraja. Crna ribola spominje se još u 13. stoljeću no dobrim ju je dijelom uništila bolest pa su je zamijenile otpornije sorte. Nama se vino izuzetno dopalo, vrlo je voćno, citrusi, jabuka, primjerice, s dodatkom pikantnosti, jedan je dio odležavao i u drvenim bačvama što se osjeti taman koliko treba. Jedna je razlika i pikantnost. Kada stigne na police, svakako je ugrabite.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.