Teško se sjetiti osobe o kojoj se posljednjih go ina toliko govorilo kao o Elonu Musku. Dobro, govori se i o Donaldu Trumpu, no on je ipakpolitičar i američki predsjednik, a Musk je “samo” poduzetnik. No, riječ je o čovjeku nevjerojatnog talenta koji se istodobno može koncentrirati na nekoliko potpuno različitih područja te u većini biti i uspješan.
Njegovi se automobili Tesla doista odlično prodaju, SpaceX je obavio prvi privatni let prema Međunarodnoj svemirskoj postaji, vijesti stižu i iz Neuralinka, čekamo poneku objavu i iz Open AI-a, Boring Company valjda još buši ispod Los Angelesa, Starlink popunjava svoju mrežu satelita koji će donijeti internet do svakog kutka planeta, možda malo “šteka” inovativni sustav međugradskog prijevoza Hyperloop. Dosta? Ne, ima još. Upravo ovih dana Elon Musk probio je granicu od 115 milijardi dolara osobnog bogatstva što ga je pogurnulo čak i iznad Marka Zuckerberga, vlasnika Facebooka, pa tako postavilo na treće mjesto najbogatijih ljudi na svijetu. Jer, dionice su Tesle ponovo porasle za 12 posto. Tako sada lista najbogatijih ljudi svijeta izgleda ovako: Jeff Bezos, Bill Gates, Elon Musk, Mark Zuckerberg, Bernard Arnault...
No, ovdje nije važna priča o utrci među suludo bogatima, nego o tome što Elon Musk radi. Ako ste mislili da je želja da čovjek kolonizira Mars dovoljno luda, onda pogledajte posljednje objave vezane uz Neuralink. Unutar te kompanije koja se bavi integracijom ljudskog mozga i tehnologije uspjelo se svinji nazvanoj Gertrude ugraditi čip veličine kovanice kako bi se demonstriralo da je doista moguće napraviti funkcionalnu simbiozu mozga i stroja.
– To vam je kao Fitbit u glavi s malo žica – napisao je Musk na Twitteru, očito namjeravajući biti duhovit.
Tri prasice u eksperimentu
To isto, međutim, on namjerava ponoviti s ljudima već iduće godine, što će mnogima biti malo manje zabavno. Deklarirana namjera doista jest plemenita, usmjerena je prije svega prema ljudima koji ne mogu obavljati neke osnovne funkcije poput korištenja smartfona ili računala. Čip povezan s njihovim mozgom to bi im omogućio. A u konačnici bi takav čip omogućio čak i liječenje demencije, Parkinsonove bolesti ili ozljeda leđne moždine. Ali, kao što to obično biva, nije tek temeljna ljudska dobrobit cilj južnoafričko-američkog poduzetnika i izumitelja. Postoji i neki viši cilj, a to je superljudska kognitivnost koja bi zapravo bila suprotstavljena umjetnoj inteligenciji koja bi, kako Elon Musk vjeruje, mogla postati toliko snažna da bi mogla uništiti ljudsku rasu.
Gertrude je jedna od tri prasice koje su “sudjelovale” u eksperimentu koji je emitiran putem webcasta. Malo joj je trebalo da se pokrene, no kada je omirisala i okusila sijeno, pojačala joj se aktivnost iskazana na grafkonu u realnom vremenu putem kojega se mogla provjeravati aktivnost njezina živčanog sustava. Usput je ignorirala sve što se oko nje događalo, a to je bila poprilično velika strka. Čip povezan s njezinim mozgom slao je bežične signale koji su upućivali kako joj je sva aktivnost usmjerena na njušenje za hranom. No, to nije originalni uređaj osmišljen u Neuralinku. Za taj eksperiment bitno je smanjen i pojednostavljen. Tu je tvrtku Elon Musk s partnerima osnovao 2017. godine nakon čega je dosta napora uložio kako bi pronašao znanstvenike koji bi podijelili njegove ideje i pristali raditi na onome što je prikazano prošli petak. Naravno, ne radi se samo o čipiranoj svinji, nego o puno široj zamisli i projektu. U osnovi, radi se o sićušnoj sondi u kojoj je tri tisuće elektroda povezanih s mozgom kroz tanašne niti, a to sve može motriti aktivnosti oko tisuću neurona u mozgu. Koliko god to spektakularno izgledalo, znanstvenici daju do znanja da je publicitet ipak pretjeran. Jer, sve što se uspije snimiti na taj način morat će se i protumačiti, praktično dešifrirati. I tu će se Neuralink i u njemu angažirani znanstvenici suočiti s još nepremostivom preprekom, a to je naše pomanjkanje osnovnog razumijevanja funkcioniranja mozga. Međutim, unatoč skepticizmu, Musk je pokazao da stvar doista radi, makar na osnovnoj razini. I to je učinio prilično temeljito, iako ne na ljudima. U pokusu su sudjelovale tri svinje, jedna koja nije imala nikakav usadak, jedna koja ga je imala ranije, i
Gertrude kojoj je usadak ugrađen. Ponašanje im je isto, ali kod Gertrude i pokazano na zaslonima.
Znanstvenici skeptični
– Svinje su zapravo vrlo slične ljudima, ako želite shvatiti neke stvari o ljudima, onda su svinje vrlo dobar odabir. Ako uređaj funkcionira na svinji, a u Gertrude je to slučaj već dva mjeseca, onda je ozbiljna šansa da je uređaj dovoljno robustan i za čovjeka – rekao je Musk odgovarajući na pitanje zašto je na svinjama isprobavao nešto namijenjeno ljudima.
I to je Musk smislio sam, jer prije oko godinu dana iscrtao je računalni čip povezan s mozgom vrlo tankim ožičjem što bi učinio kirurški robot. A onda bi se taj čip bežično povezao s prijemnikom smještenim iza uha, a sve bi to bilo povezano s računalom. Osim što se nada da bi paralizirani dobili mogućnost ponovo koristiti uređaje, nada se i kako bi čip povezan s mozgom potaknuo telepatske mogućnosti u ljudi. Prikupljene električne signale sustav bi mogao protumačiti kao namjere. Međutim, iako je Musk održao svoje obećanje i pokazao aktivnost neurona u realnom vremenu, zapravo je malo onih koji su tom prezentacijom oduševljeni.
Jer, osim što je to demonstrirao na svinji, a ne na čovjeku, znanstvenicisu javnost upozorili kako to nije ništa pretjerano novo.
Pogotovo su izrazili sumnje u listu primjena njegova čipa u medicini, kao i najavu mogućnosti stvaranja sučelja koje bi činili mozak i čip. MIT Review, publikacija jednog od najboljih svjetskih sveučilišta, Massachussetts Institue of Technology, jednostavno zaključuje kako Muskov Neuralink tom prezentacijom ničim nije uvjerio da ima mogućnost takvo što napraviti, a nisu najavljena ni neka klinička istraživanja koja bi bila početak jedne takve revolucije. Jednostavno, već se desetljećima može snimiti aktivnost neurona, to je standardna procedura unutar neuroznanosti, a krajnja je pošalica bila da poduzetnik gleda previše Netflixov “Black Mirror”.
Nije to prvi put da Elon Musk napumpa događaje oko svojih tvrtki. Pa i u slučaju Teslina pick upa tvrdio je kako mu je staklo neprobojno samo da bi ga pred publikom razbio Franz von Holzhausen, glavni dizajner tvrtke. Tako je i ovaj put naznačio da će se napraviti živi test čipa Link, no nigdje nije rekao da će se to napraviti na svinjama, a ne na ljudima. Elon Musk vješt je prodavač s neviđenom razinom upornosti koji zbog toga uglavnom uspijeva u svojim nakanama. Malo je tko vjerovao da će Tesla uspjeti, pa je danas najvredniji svjetski proizvođač automobila, SpaceX je bio još veći “long shot” pa je nedavno tvrtka obavila prvi privatni let s ljudskom posadom na Međunarodnu svemirsku postaju.
U redu, Mars je ono zbog čega je Musk i osnovao SpaceX, no kako stvari stoje, ništa ne treba iznenađivati. Tako ne treba unaprijed odbacivati Neuralinkovu tehnologiju koja zasad ne izgleda toliko obećavajuće. Točnije, Muskova tvrtka zaostaje za trenutačnim dostignućima na tom polju jer u svijetu već imamo ljude koji nose ovakve ili onakve implantate. Ni mi u tome nismo izuzetak. Ljudi, generalno, već odavno nemaju toliku averziju prema tehnologiji, a što ona bude manja, povećavat će se broj ljudi s nekakvim čipom negdje u tijelu. Danas se, dakle, metode snimanja neurona koriste na vrlo napredne načine, i bežično, što omogućava da životinje takva sučelja nose dulje vrijeme, čak mjesecima. Na ljudima se koriste invazivne metode kako bi se, primjerice kod padavice, prepoznao fokus napadaja prije negoli se problem pokuša riješiti operacijom ili se konačno doista pojavi usadak koji će omogućiti duboku stimulaciju mozga. Sam Muskov čip Link oblika je kovanice, a funkcionira tako da se umeće umjesto dijela lubanje te se spaja s mozgom.
– Ide ravno u lubanju. Mogao bih sada u glavi imati Link i vi to uopće ne biste znali. Možda i imam – rekao je Musk na prezentaciji.
Čovjek mora ostati najjači
Na Gertrudin mozak pričvršćene su 1024 elektrode koliko ih čip Link ima. Aktivnost se svake elektrode vidjela na ekranu.
– Kada njuškom dotakne tlo, neuroni će se aktivirati i pritom će se iz našeg sustava začuti zvuk – rekao je Musk. Riječ je o karakterističnom “pinganju” koje označava aktivnost Gertrudinih neurona. Svi priznaju da je obnovljeni Link, radi se o sljedećoj generaciji tog čipa, tehnološki napravljen odlično, no u znanstvenom smislu Musk je doista ponudio jako malo. “Snimanje neurona kroz 1024 kanala nije danas ništa neobično, a ono u čemu je poduzetnik i izumitelj postigao nešto napretka je dobra bežična povezanost Linka i ostalog sustava. No, sve je to još jako daleko od čitanja misli ili nečega tako ambicioznog”, objavio je na Twitteru profesor Andrew Jackson sa Sveučilišta u Newcastleu, jedan od vodećih autoriteta na području usadaka. Naravno, Elon Musk mu je odgovorio. “Nažalost, uobičajeno je za mnoge u akademskoj zajednici da preuveličaju značaj ideja, a podcijene provođenje ideja u stvarnost. Ideja odlaska na Mjesec, primjerice, trivijalna je, ali sam odlazak je izuzetno težak”, napisao je Musk u odgovoru britanskom profesoru. Zašto Elon Musk to radi jasno je već nekoliko godina – u paničnom je strahu od umjetne inteligencije. Nje se
boji više od bilo čega drugog. Barem je tako bilo kada ga je svijet počeo ozbiljnije doživljavati.
– Umjetna je inteligencija puno opasnija od nuklearnih bombi, ali nitko je ne nadzire – rekao je prije dvije i pol godine. No, onda je i on shvatio, ispunjenja futurističke ideje o samovozećem automobilu i putu na Mars nema bez umjetne inteligencije. Da bi
automobil vozio sam i bio doista samovozeći mora se u tu svrhu razviti umjetna inteligencija. No, Elon Musk je Elon Musk, čak i svoj najveći strah u stanju je vidjeti kao priliku, pa sada ono čega se najviše boji pretvara u moguće sredstvo svojeg najvećeg uspjeha. U Tesli je najveći fokus upravo na umjetnoj inteligenciji. Ali Musku je cilj i da čovjek uvijek ostane iznad nje.
Zanimljivo ali nekako mi musk izgleda kao prodavač magle i dalje koristi raketnu tehnologiju ništa novo a ispred nosa mu je antigravitacijski pogon fuzijt reaktor radi već neko vrijeme bez problema korupcijski kapitalizam koči primjenu tih tehnologija