Stručni skup "Vision Zero"

Policija će pomoću dronova kažnjavati vozače, Zagreb uvodi adaptivno upravljanje prometom

Foto: Davor Puklavec/Pixsell
Foto: Davor Puklavec/Pixsell
Foto: Davor Puklavec/Pixsell
Foto: Davor Puklavec/Pixsell
Foto: Davor Puklavec/Pixsell
09.07.2024.
u 08:00
Konferencija u organizaciji Poslovnog dnevnika imala je cilj skrenuti pozornost na ključne izazove i tehnološke mogućnosti koji su nam na raspolaganju kako bismo se približili planu bez poginulih na cestama do 2050. godine
Pogledaj originalni članak

"Vizija nula", odnosno "Vision zero" je plan Europske unije kojim bi Europa trebala postati do 2050. godine prvi kontinent s nula poginulih osoba u cestovnom prometu. Ambiciozan je i vjerojatno utopistički budući da s ovakvom gustoćom cestovnog prometa neizbježno dolazi do grešaka vozača, a posljedično, nažalost, i do stradalih u prometu. Primjerice, na europskim cestama u 2022. godini smrtno je stradalo 20.600 ljudi, a u Hrvatskoj lani 274 osobe. No, tome treba težiti, jer svaka je osoba stradala u prometu previše. Kako to postići raspravljalo se na stručnom skupu “Vision Zero – sigurna, pametna i održiva mobilnost” Poslovnog dnevnika.
Cilj konferencije je skrenuti pozornost javnosti na ključne izazove i tehnološke mogućnosti koji su nam na raspolaganju kako bismo se približili konceptu Vision Zero, što je naglasio i glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević.
- Priča o prometu počinje i završava na brizi o ljudskim životima. No, mi želimo staviti naglasak na ulaganja, tehnološka i ostala važna rješenje kako bi promet i ceste učinili sigurnijima. Želimo, dakle, izaći iz priče o statistici i zbrajanju ozlijeđenih. To bi trebala biti posljednja instanca. Moramo početi intenzivnije razmišljati o koracima koji su ključni u prevenciji prometnih nesreća – rekao je Nišević.
U uvodnom govoru je i Andro Pavuna, pročelnik Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost u Gradu Zagrebu, poručio svi projektu Vision Zero moramo raditi, a za to su ključne tri stvari - prevencija, infrastruktura i nadzor nad provođenjem i poštivanjem pravila.
- Nadzor provodi policija, prevencija bi trebala krenuti od učenja djece o prometu u vrtićima, dok je Grad Zagreb kao odgovaran za prometnu infrastrukturu u Zagrebu najviše involviran u tom segmentu, a veliku će ulogu u postizanju ciljeva Vision Zero koncepta imati i tehnologija – rekao je Pavuna i najavio veliki projekt glavnoga grada – automatsko upravljanje prometom za koji se priprema javni natječaj. 
Radi se o takozvanom adaptivnom upravljanju prometom kojim bi bio moguć cijeli niz pametnih usluga u zakrčenom zagrebačkom prometu, a svi bi semafori bili spojeni na jedno središnje mjesto, što bi omogućilo efikasnije upravljanje prometom i manje gužve. U prvoj fazi projekt je vrijedan 13 milijuna eura.
Na panel raspravi o strategiji Vision Zero plana sudjelovali su stručnjaci iz različitih područja, od policije, prometnog fakulteta, HAC-a, do međimurskog župana Matije Posavca.
- Nažalost i ove godine imamo loše statističke podatke o stradalima u prometu. Osobito se to odnosi na vozače mopeda i motocikala. Svaka treća poginula osoba na našim cestama je vozač dvokotača, a razlog povećanja stradalih na motorima i mopedima je što ih ima sve više na našim cestama i što zbog klimatskih promjena motociklistička sezona danas traje cijelu godinu, a nekad je bila samo u toplijem dijelu godine. Posebno bih apelirao na strpljenje vozača u špicama turističke sezone, jer gužve su neizbježne. Primjerice, prošloga vikenda je kroz naplatne postaje Demerje-Lučko prošlo 220.000 vozila – rekao je voditelj Službe prometne policije MUP-a Josip Mataija.
Pojasnio je da je policiji u tako gustom prometu teško kažnjavati one koji ne poštuju prometne propise, primjerice, neodgovorne vozače koji voze zaustavnim trakom na autocesti, ali je najavio da bi vrlo skoro i takvim prekršiteljima mogli stati na kraj.
- Testirali smo dronove kojim bi mogli snimiti i kažnjavati vozače koji krše propise bez da ih moramo zaustaviti. Ove godine ćemo nabaviti još dronova – rekao je Mataija.
Veći promet na autocestama znači i veće gužve, koje se stvaraju i zbog radova koji su ponegdje neizbježni i u turističkoj sezoni.
- U prvih šest mjeseci imamo 11% više vozila na autocestama nego u istom razdoblju 2023. godine. Mi smo radili projekcije s povećanjem od 5-7 posto. Radove na autocesti u sezoni treba smanjiti na najmanju moguću mjeru, no treba reći da u nekim područjima poput Gorskog kotara ili Like neki radovi mogu biti obavljeni samo u toplijem dijelu godine – rekao je Hrvoje Ordulj, šef odjela za sigurnost prometa Hrvatskih autocesta, koji je naglasio da na autocestama imaju kvalitetne kamere, ali da kažnjavanje prijestupnika u prometu nije u njihovoj domeni. Uz to Ordulj je istaknuo da se gradi autocesta A5 do mađarske granice na čijoj dionici je ostalo još 5 km autoceste, da se uskoro otvara autocesta do Siska, te da je u procesu javnog natječaja nastavak spoja autoceste od Križišća do Žute Lokve. 
 


Dekan Fakulteta prometnih znanosti Marko Šoštarić rekao je da moramo težiti "Viziji nula", a kad govorimo o sigurnosti u prometu svi pomisle na policiju, a ona ima samo jednu petinu odgovornosti.
- Za sigurnost u prometu važno je pet elemenata. To su inženjerstvo u što ubrajamo stanje cesta i vozila, nadzor koji uglavnom provodi policija, hitne službe poput hitne pomoći i vatrogasaca, edukacija i analiza svih podataka o prometu i prometnim nesrećama prema kojima se radi strategija. Kod edukacije nam dobar primjer može biti skandinavske države koje su vrlo uspješne u tome. Mi djecu učimo da su opasni vuk ili zmija, a zapravo su im najveća opasnost motorna vozila od kojih ih najviše stradava. 
Matija Posavec, župan Međimurske županije naglasio je da smatra kako treba više ulagati u željezničku infrastrukturu, jer je vožnja željeznicom zeleniji i sigurniji oblik prijevoza. 
Od Čakovca do Zagreba nam je trebalo dva i pol sata vožnje automobilom u ponedjeljak ujutro i to zbog toga što je na istočnom ulazu u Zagreb bila kolona od 5 km zbog radova. Turistička je sezona, ne znam zbog čega ima toliko radova na autocestama – rekao je Posavec.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

MK
mkeca
09:04 09.07.2024.

A da, konačno, uvedu trepćuće zeleno svjetlo, kao oznaku brzog prestanak trajanja zelenog svjetla, ili, još bolje, semafore s odbrojavanjem trajanja crvenog i zelenog svjetla??? Ovako moram biti vidjelac da bih znao kada prestaje zeleno svjetlo!!!