“Hrvatska kakvu trebamo” naziv je Večernjakovih konferencija kojima uz pomoć vodećih hrvatskih stručnjaka predlažemo strateška rješenja za budućnost Hrvatske te kojima želimo potaknuti javni dijalog i učiniti korak naprijed prema društvu kakvo svi zaslužujemo. Hrvatsku u kojoj će znanje i vrijednosti koje iz njega proizlaze potaknuti gospodarski napredak i uvelike popraviti životni standard svih građana te učiniti Lijepu Našu poželjnom zemljom za život. “Obrazovanje, znanost i digitalna budućnost” prva je u nizu tematskih konferencija, a održat će se u četvrtak, 4. svibnja u zagrebačkom Hotelu Esplanade.
Važni panelisti
Na njoj će sudjelovati i niz relevantnih stručnjaka koji svojim znanjem mogu dovesti do promjena ili su se pak vlastitim entuzijazmom prometnuli u pokretačku snagu društva, neovisno o tome jesu li iz javnog ili privatnog sektora. O povezanosti obrazovanja, znanosti i digitalne budućnosti uvodna izlaganja održat će Boris Drilo, predsjednik ICT udruge pri HUP-u, Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja, Tome Antičić, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković, te Pero Lučin, bivši rektor Riječkog sveučilišta. Njih četvorica detektirat će glavne probleme hrvatskoga obrazovanja i znanosti te odgovoriti na pitanje koji su to konkretni koraci koje treba poduzeti ne bismo li postali prosperitetna država iz koje nitko neće poželjeti otići ili će se svakako željeti vratiti. Današnji globalni svijet uz moderne tehnologije svima pruža priliku da se pravodobnom i mudrom prilagodbom izdigne iz osrednjosti i postane društvo izvrsnosti. A za sve to potrebni su obrazovani ljudi i vrsni znanstvenici odnosno poticajan obrazovni sustav i znanost koja u sprezi s gospodarstvom ostvaruje razultate i stvara inovacije.
– Rast BDP-a od 8 posto. Rast izvoza od 12 posto. Rast broja zaposlenih veći od 10 posto. I sve to na godišnjoj razini. Pritom pripravnička plaća dvostruko veća od danas uobičajene prosječne plaće. Prosječna plaća jednaka današnjoj ministarskoj. Je li to iluzija, popis lijepih želja ili ostvariv potencijal koji još nismo probudili? I da i ne. Međutim, to bi se dogodilo kada bismo rezultate ICT sektora preslikali na druge gospodarske sektore. To je potencijal koji nosi digitalizacija društva i gospodarstva i stoga je ona važna za budućnost Hrvatske – naglašava Boris Drilo, predsjednik Udruge ICT-a pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
Potpora obrazovanja
No, kako sektor informacijsko-komunikacijskih tehnologija – ICT, najpropulzivniji dio hrvatskoga društva, rastao i razvijao se, potreban je obrazovni sustav koji ga podupire. Obrazovanje i znanost temelj su društva i nosioci promjena, a u današnje vrijeme iznimno su bitni za stvaranje ljudi i zaposlenika budućnosti usmjerenih na izvrsnost u vještinama iz kojih proizlazi znanje.
– U doba višegodišnje političke nestabilnosti posebno je važno ustrajati na dugoročnim promjenama sustava odgoja, obrazovanja i znanosti koje su predviđene Strategijom obrazovanja i znanosti i cjelovitom kurikularnom reformom. Za razliku od opće neodlučnosti i potpune neodgovornosti hrvatskih političara, rad i rješenja iz reforme daju nadu u pozitivnije perspektive hrvatskog društva. Smatram izrazito važnim i pozitivnim što je Večernji list upravo obrazovanje, znanost i tehnologiju prepoznao kao važne teme mogućeg razvoja Hrvatske – istaknuo je znanstvenik Boris Jokić.
ajd, tek sad vidim tko dolazi na "panel diskusiju", pa pitajte te osobe kako ce rjesiti "investicijsko"poslovanje kada znamo da tamo neki mali šerifčić ili gospođo predsjedince, da mozete bolje razumjeti "clerk", moze zaustavljati projekte od milijunskih vrijednosti, a suci iste sporove rjesavaju po 10 godina, dok imamo 10-tine vlasnika na jednoj cestici ? tko ce vam ulagati ?