ICT sektor ukupno te IT zasebno predstavljaju veliku snagu i mogu motivirati druge djelatnosti na povećanje konkurentnosti, investicija, zapošljavanja i kvalitete usluga te će tom sektoru Vlada posvetiti veću pažnju, poručila je u utorak potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić otvarajući prvi međunarodni JumpIT Forum u Zagrebu.
Taj je Forum u organizaciji tvrtki KTC International iz Budimpešte i SMM iz Zagreba u kongresnom centru Antunović okupio oko 150 sudionika iz ICT-a i drugih sektora, predstavnike poslovnih udruženja, javne uprave i međunarodne konzultante, a održava se dva dana (11. i 12. travnja).
Spominjući jednu od glavnih tema Foruma - utjecaj IT-a i ukupno ICT industrije na ekonomski razvoj, Dalić je iznijela podatke da taj sektor u Hrvatskoj zapošljava više od 40 tisuća specijalista dok prihod samo IT industrije premašuje 14 milijardi kuna, a izvoz mu raste zadnjih par godina po stopama od oko 15 posto godišnje. To po njenoj ocjeni itekako pridonosi ekonomskom rastu, zapošljavanju i izvozu.
"Upotreba modernih tehnologija uz organizacijske promjene na brojnim razinama, pa i u obrazovanja, jako je važna za ekonomski rast i razvoj, čemu ICT stručnjaci mogu dati veliki doprinos. Ministarstvo će pomoći najviše što može u skladu s mogućnostima, pri čemu je jako važno upravljanje sredstvima iz EU-ovih fondova koja će se usmjeriti i u ICT industriju i inovacije", kazala je Dalić. Najavila je da će se za oko desetak dana potpisati više od deset ugovora za sredstva iz EU-ovih fondova.
Najavila je revitalizaciju Vijeća za digitalnu ekonomiju te početak izrade nove digitalne strategije Hrvatske koja će definirati široki smjer aktivnosti za digitalnu transformaciju ekonomije.
Osvrnula se i na situaciju s Agrokorom ističući da je i za ICT sektor važno što se, kako je kazala, "ovih dana odvijaju neki procesi presudni za budućnost Hrvatske i njenog gospodarstva".
"Svaka kriza je i prilika za stvaranje novih vrijednosti. Iako ova Vlada nije tražila niti očekivala takvu krizu Agrokora, reagirali smo stvaranjem zakonskog i investicijskog okvira za očuvanje proizvodnje, zaposlenosti i ukupnog gospodarstva kako bi spriječili prelijevanje financijskih poteškoća tog koncerna na druge povezane i ovisne kompanije. Sve što radimo oko toga pokazuje da je restrukturiranje Agrokora zapravo dovršetak tranzicije u Hrvatskoj i otvaranje nove razvojne prilike za cijelo hrvatsko gospodarstvo na boljim tržišnim osnovama, a ne na dugovanjima", ocijenila je Dalić.
Važnost uključenja ICT stručnjaka u izradu digitalne strategije Hrvatske
Konzultant Boris Žitnik na konferenciji je iznio osvrt na 25 godina ICT industrije u Hrvatskoj, od 1993. kada se jače počela razvijati i bila u dobrom, kako je kazao, 'startnom' stanju.
"Poslije je išlo u fazama, od 1993. do 1997. imali smo veliki rast od oko 30 posto godišnje, nešto se umirilo od 1999. do 2008. s rastom od oko 14 posto godišnje, da bi u kriznim godinama od 2009. do 2012. sve 'palo', i potrošnja na IT i prihodi, a onda je od 2013. do 2016. uslijedio blagi oporavak na krilima izvoza softvera", kazao je Žitnik.
U Hrvatskoj se po njegovim riječima puno manje ulaže u ICT nego ukupno u zemljama EU-a.
Pritom je iznio podatke da se u Hrvatskoj po stanovniku na IT troši 218 eura, a u EU28 970 eura, što po njemu najbolje ocrtava stanje potrošnje, kao i Desi Indeks o stupnju razvijenosti ICT tržišta, po kojemu je Hrvatska za 2017. na 24 mjestu od 28 EU članica.
"Još treba dosta napraviti na državnoj i zakonodavnoj razini, ali i za rasterećenje gospodarstva, pa i ICT-a, a u svakoj budućoj izradi strategija državna tijela moraju usko surađivati s ICT stručnjacima, što do sada baš i nije bilo tako", poručio je Žitnik.
>> Ramljak preuzeo vođenje Agrokora: 'Alvarez će moći dati svoju ponudu za restrukturiranje'
>> Pad Todorićeva carstva: Blokada se skida čim HDZ i Most nađu povjerenika
u pravu je gospodja ministrica u morhu je placenio sto milijuna kn za it tehnologiju a nemaju osnovne evodencoje skladiisnog mazerijalnog knjigovodstva i pogodite zasto zbog migova kamiona psenicne afere itd hvala