Novi ste čelnik HUP-ICT-a, no samo nastavljate svoj angažman u toj udruzi, tako da, vjerujem, možete ocijeniti dosadašnje učinke i slabosti. Koji će biti vaš prvi korak na čelu udruge?
Važnost primjene ICT-a raste, pa tako i značaj ICT industrije. Prethodni predsjednik g. Ježina napravio je odličan posao, Udruga HUP-ICT povećala je svoje članstvo i postala platforma dijaloga i djelovanja na ključnim temama razvoja ICT industrije, ali i digitalizacije društva. Mi želimo vidjeti ICT kao stratešku industriju RH što je sada samo djelomično slučaj. Da bi se to promijenilo, moramo još više surađivati s drugim zainteresiranim stranama – predstavnicima državne uprave, javnog sektora, udrugama drugih industrijskih grana, srodnim ICT udrugama itd. Cilj je nuditi i raditi na rješenjima konkretnih problema kako bi se potaknula digitalna preobrazba hrvatsko društva.
Kažete da ICT treba drukčije pozicionirati? Što to znači?
ICT industrija je najkonkurentnija sastavnica hrvatskog gospodarstva. ICT izvoz ima dvoznamenkastu stopu rasta izvoza s tendencijom povećanja. ICT se do sada promatrao izolirano, kao jedan od industrijskih sektora. Međutim, svi se industrijski sektori digitaliziraju, a dinamika njihove digitalizacije ovisit će o kapacitetima i sposobnostima ICT sektora. Bez jakog ICT sektora nema ni povećanja konkurentnosti drugih gospodarskih grana. Zato je višestruko važno raditi na rješavanju ključnih tema u ICT sektoru – bržem i većem stvaranju i razvoju kadrova, stimulativnom poreznom sustavu, rasterećenju parafiskalnih nameta, bržoj provedbi ICT projekata financiranih iz fondova EU itd.
Indeks DESI nije pretjerano blagonaklon prema Hrvatskoj, kao ni izvješće EU o digitalnoj transformaciji, kako komentirate ocjene Hrvatske?
DESI je jedan od načina praćenja stupnja digitalizacije društva. No riječ je o birokratskom konceptu koji je star već nekoliko godina i zahtijeva osvježen i moderniji pristup. Za nas kao društvo bitno je definiranje ciljeva digitalizacije kako bismo onda prema njima pratili svoj napredak. S indeksom DESI ili bez njega, ne možemo biti zadovoljni stupnjem digitalizacije društva. Stvari se događaju više stihijski nego sustavno, pri čemu sustavna rješenja kasne i zastarijevaju u trenutku donošenja. Do sada nismo imali holističko shvaćanje ICT-a i digitalizacije, a to je preduvjet kako bismo brže krenuli naprijed. Vide se pomaci u pojedinim segmentima, ali i dalje se druge zemlje razvijaju brže od nas. Gledajući podatke o izvozu digitalnih rješenja hrvatskih ICT kompanija, ponekad nam se čini da više unapređujemo svoje susjede i konkurente i da nedovoljno vjerujemo i koristimo vlastite potencijale.
EU izvješće o digitalnoj transformaciji predstavlja puno bolji okvir za praćenje digitalne preobrazbe. Prema njemu Hrvatska se nalazi u prosjeku EU, što je načelno dobro.
Ono što je zabrinjavajuće je najlošiji učinak upravo u dijelovima koji proizilaze iz strukturnog pristupa digitalizaciji i ICT industriji a tiče se razvoja ljudskih potencijala, pristupa investicijskim sredstvima i ulaganju hrvatskih poduzeća u ICT infrastrukturu.
Koje su sastavnice koje se treba i može popraviti?
U segmentu povezivosti ostali smo na zadnjem mjestu. Iako sada napredujemo jednakom brzinom kao i EU, startna pozicija otprije tri godine bila je izrazito nepovoljna. Znači, moramo napredovati brže od Europe. To je moguće kroz stvaranje boljih uvjeta za bržu realizaciju investicija u što spada pojednostavnjenje administrativnih procesa za gradnju mreža za brzi pristup internetu te smanjenje neprimjereno visoke parafiskalne naknade za pravo puta. U integraciji digitalne tehnologije rastemo, opet sporo. U tom dijelu prepreke bi se mogle premostiti adekvatnijom potporom javnih institucija i boljim informiranjem poduzetnika o potencijalima koje nam pruža primjena digitalne ekonomije.
U segmentu digitalnih javnih usluga nije vidljiv velik napredak te smo nedavno započeli konstruktivne razgovore i suradnju s odgovornim tijelima za digitalizaciju e-usluga kako bismo premostili nedostatak državnih kapaciteta pa da se odrade sve potrebne aktivnosti za pokretanje strukturnih projekata i povlačenje sredstava EU. Nadamo se da ćemo na tom putu biti dovoljno ustrajni, brzi i efikasni te da će prvi rezultati možda biti vidljivi na DESI-ju 2018. godine. U poboljšanju rezultata spram EU pokazatelju digitalne preobrazbe, najviše može pomoći prioritizacija i cjelovito sagledavanje digitalizacije hrvatskog društva gdje se nadopuna Strategije pametne specijalizacije i reforma obrazovanja postavlja kao izrazita potreba.
ICT je najpropulzivniji sektor, smatrate li da je tako i tretiran? Koje teme planirate posebice gurati?
ICT treba postati prioritetno tematsko područje unutar strategije pametne specijalizacije (S3). Time bi se znatno pomoglo da se ICT-u pristupi na cjelovit i razvojni način te da se za tu namjenu još više iskoriste sredstva financiranja dostupna putem fondova EU. ICT je jedan od sektora s najvećom dinamikom i pokretanje ICT projekata najbrže rezultira stvaranjem novih visokovrijednih poslova i dodane vrijednosti s pozitivnim učinkom na rast BDP-a u vrlo kratkom periodu.
Obrazovanje i poticanje STEM vještina u fokusu su vladajućih. Kako gledate na taj segment s obzirom na to da se direktno tiče tržišta radne snage na koje se poslodavci u ICT sektoru uglavnom žale da je nedostatno?
Jedna od ključnih reformi za ICT sektor jest reforma sustava obrazovanja. Nedostatak kadrova u tom sektoru nije samo hrvatski problem nego i europski. Mi u Hrvatskoj uz nedovoljan broj novostvorenih ICT stručnjaka svjedočimo i odljevu tih stručnjaka u druge zemlje EU i SAD. Zato smatramo da istodobno trebamo djelovati na tri područja: promidžbom STEM-a unutar sadašnjeg sustava obrazovanja, promjenom i osuvremenjivanjem sustava obrazovanja te stvaranjem okvira za zadržavanje ICT stručnjaka u Hrvatskoj.
Koliko članova ima udruga HUP-ICT, jeste li zadovoljni?
Članstvo ICT udruge stalno se povećava i sada broji više od 120 članova. Cilj nam je što aktivnije uključiti članstvo u rad udruge. Da bismo to postigli, još u prošlom sazivu formirali smo pet radnih skupina koje se bave ključnim temama poput digitalne ekonomije, obrazovanja, komunikacijskih tehnologija itd. Uz stalne radne skupine, cilj nam je po potrebi osnivati ad hoc radne skupine koje bi se bavile nekim specifičnim temama. Cilj nam je i ostvariti suradnju s drugim granskim udrugama na platformi digitalizacije industrije.
