Kibernetička sigurnost jedno je od najvažnijih pitanja današnjice. Ljudi, organizacije, pa čak i cijela društva diljem svijeta moraju se osloniti na pouzdane digitalne tehnologije. No ne možemo očekivati da ljudi aktivno podržavaju digitalnu transformaciju ako nije moguće osigurati da su njihovi podaci i umreženi sustavi prikladno zaštićeni.
Zbog toga su digitalizacija i kibernetička sigurnost dvije strane iste medalje i moraju se razvijati zajednički. Hrvatsku prosječno u sekundi zapljusne oko 40 tisuća raznih kibernetičkih prijetnji, no uglavnom je riječ o nasumičnim i automatskim hakerskim spamovima koji se rutinski otklanjaju, rečeno je na konferenciji "Digitalni trendovi – Kibernetička sigurnost", koja je u organizaciji Siemensa u Zagrebu jučer okupila stotinjak stručnjaka iz Hrvatske i Europe.
Zaštita osjetljivih podataka
Prijetnje kibernetičkoj sigurnosti, procjenjuje se, prouzročile su globalno više od 500 milijardi eura štete samo u 2017. U određenim europskim zemljama šteta predstavlja i po 1,6 posto njihova BDP-a. A količina prijetnji u kibernetičkoj sigurnosti raste. Kada se uzme u obzir da se u 2017. koristilo 8,4 milijarde spojenih uređaja – 31 posto više nego u 2016., rizik se uvelike povećava.
Prikladna kibernetička sigurnost jedan je od osnovnih prohtjeva za zaštitu ključne infrastrukture i osjetljivih podataka, kao i za održavanje neprekinutog poslovanja, smatraju u Siemensu.
"Procjene govore da će do 2021. globalno trebati još tri milijuna informatičkih stručnjaka za sigurnost koje ćemo teško naći", kazala je Medeja Lončar, predsjednica uprave Siemensa Hrvatska, i dodala da je sve više industrijskih i društvenih procesa digitalizirano, a čime postoji i opasnost od hakerskih upada i zloporabe podataka.
Siemens je u suradnji sa svojim globalnim partnerima potpisao Povelju o povjerenju – Za siguran digitalni svijet. Povelja se zalaže za deset principa kojima je svrha povećati sigurnost našeg digitalnog svijeta, a predstavio ju je jučer Kai Hermsen, glavni Siemensov koordinator inicijative, te dodao da je povelja usmjerena na tri važna cilja: zaštititi podatke pojedinaca i kompanija, spriječiti štetu za ljude, kompanije i infrastrukture te uspostaviti pouzdanu osnovu na kojoj povjerenje u umreženi digitalni svijet može pustiti korijene i rasti.
Česte zablude
Predrag Pale, profesor sa zagrebačkog FER-a, u vrlo inspirativnom predavanju među ostalim govorio je o zabludama koje se tiču pitanja kibernetičke sigurnosti. Jedna od najčešćih je da je sigurnost pitanje informatičara i tehnike, no nije, sigurnost je organizacijsko pitanje, naglasio je Pale.
Usto zabluda je da najskuplji softver rješava sve probleme ili pak da nećete biti meta napada jer ste mali i nebitni ili pak imate zastarjelu opremu. U tom slučaju možete uvijek biti kolateralna ili žrtva ljudske pogreške. Na kibernetičku sigurnost neprestano se treba paziti, a sve zaposlene valja neprekidno educirati o rizicima i načinima kibernetičke zaštite.
Hakerski napadi, posebno oni ciljani i zlonamjerni, sve su sofisticiraniji te organizacije moraju umreženo štititi i razmjenjivati informacije – stoga je Povelja o povjerenju izuzetno bitna i vrijedna.
Održana je i panel-rasprava na kojoj su sudjelovali predstavnici tvrtki za IT sigurnost. Tako su iz HEP-a najavili da će već tijekom tri mjeseca oformiti Sigurnosno-operacijski centar koji će pratiti i otklanjati sve kibernetičke prijetnje, kako za HEP tako i za neke druge njihove partnere i klijente.
>> Pogledajte video - Uhvaćeno nadzornom kamerom: Nesmotrenost ih je koštala bolova
Ono kada velike firme žele prodati još skupih softvera pa pokrenu " veliki " kibernetički napad, za sve okrive Ruse i Kineze.