Na kraju plenarnog i panelnog dijela svih ovih rasprava imali smo priliku u nazočnosti potpredsjednika Europske komisije potpisati Izjavu o prihvaćanju Deklaracije o umjetnoj inteligenciji, kojom je Vlada Republike Hrvatske ovlastila ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta da potpiše pristup i prihvaćanje svih odrednica te Deklaracije, rekao je za Večernji list hrvatski ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, nakon potpisa Izjave na kraju neformalnog sastanka Vijeća za konkurentnost Europske unije, održanog u ponedjeljak u Beču, u sklopu austrijskog predsjedanja EU-om.
- Ova Izjava temelji se na postignućima i investicijama Europe na području umjetne inteligencije, kao i napretku prema stvaranju jedinstvenog digitalnog tržišta, istakao je Horvat dodavši:
- Deklaracijom smo izrazili suglasnost za suradnju Hrvatske u tri segmenta. Prvo u poticanju europskih tehnologije i industrijskih kapaciteta u umjetnoj inteligenciji i njenoj primjeni uključujući bolji pristup podacima, prvenstveno javnog sektora, a nakon toga i umrežavanje lokalnih odnosno regionalnih politika, uključujući privatni sektor. Drugo u rješavanju društveno-gospodarskih izazova, poput transformacije tržišta rada i modernizacije europskih sustava obrazovanja i osposobljavanja, uključujući doškolovanje i prekvalifikaciju građana EU.
I treće u osiguravanju odgovarajućeg pravnog i etičkog okvira koji se osniva na temeljnim pravima i vrijednostima Europske unije, uključujući privatnost i zaštitu osobnih podataka, kao i načela poput transparentnosti i odgovornosti“.
Hrvatski ministar je napomenuo kako je preteča toj Deklaraciji , u okviru prijedloga Uredba Europskog parlamenta i Vijeća za uspostavu programa „Digitalna Europa“ za razdoblje od 2021. do 2017. godine, koja je 6. lipnja ove godine postala stvarnost.
- Za taj program Digitalna Europa Europska komisija predlaže financijski okvir od 9,2 milijarde eura za oblikovanje i pomoć u digitalnoj transformaciji, dodao je Horvat.
Zamoljen da ocijeni bečki neformalni sastanak Vijeća za konkurentnost, ministar Horvat je rekao kako je glavna tema bila - "Preispitivanje europske industrije“, s posebnim naglaskom na inovacije, digitalnu transformaciju i umjetnu inteligenciju.
- S druge strane, danas je ovdje tražen model sinergije jedinstvene politike Europske komisije usaglašen s nacionalnim politikama i metodologijama uključivanja interesa privatnog sektora u financiranju, inovacijama i digitalnoj transformaciji koje nam u budućnosti nosi i uključivanje Republike Hrvatske u jednu zajedničku transformaciju prema umjetnoj inteligenciji“, napomenuo je . Istakao je kako Europska komisija do kraja godine namjerava napraviti Akcijski plan za umjetnu inteligenciju kao nadogradnju za digitalizaciju i digitalnu transformaciju i za taj proces priprema financijski okvir koji će u konačnici iznositi između 7 i 8 milijardi eura, a samo za područje umjetne inteligencije izdvojiti će 2,5 milijardi eura za razdoblje od 2021 do 2027. godine.
- Pravo je vrijeme da se Hrvatska uključi u stvaranje jedinstvenog europskog zakonodavnog okvira, a nakon toga, pojedinačnim natječajima pokušati privući sredstva kojima će se u Hrvatskoj pratiti inovativnost, uvođenje digitalizacije i umjetne inteligencije kao i robotizacija, koji polako postaju standardi na prostoru cijele Europe“, ustvrdio je ministar Horvat. Dodao je kako je Europska komisija
od 2014. do 2020. na robotiku i digitalizaciju utrošila više od 700 milijuna eura i kada se doda sinergija privatnog sektora u taj segment, riječ je o investicijama „teškim“ preko 2,2 milijarde eura.
- To je putokaz procesa koji se događa vrlo blizu Hrvatske, usudio bi se reći, tu smo negdje u ovom trenutku da moramo uskočiti u zadnji vagon ako želimo postati dio te kompozicije“, posebno je istakao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta RH, napomenuvši kako moramo početi „daleko brže razmišljati i daleko se brže mijenjati ako želimo biti dio zajedničkog globalnog europskog tržišta“.
Ministar Horvat je informirao sudionike sastanka da će Republika Hrvatska u slijedećih nekoliko godina sredstvima EU i Strukturnih fondova izgraditi 10 centara kompetencija, koji će se temeljiti i izvrsnost stjecati putem e-znanja i vještina. Izvijestio ih je i o tome kako Hrvatska planira do kraja ove godine izraditi koncept za uspostavu Centra za umjetnu inteligenciju, za koju su poduzetnici već iskazali zanimanje.
Ministar Horvat je na marginama sastanka imao više susreta. Kao primjerice s potpredsjednikom Europske komisije za Jedinstveno digitalno tržište, Andrusom Ansipom, te ministrima i državnim tajnicima Njemačke, Francuske, Slovenije, Mađarske, Poljske i Rumunjske.
- S njemačkim kolegama dogovorili smo posjet Münchenu. Centri izvrsnosti, njih 23 kojih je Njemačka već uspjela napraviti te 12 digitalnih hubova potvrda su razmišljanja da je Njemačka lider u digitalnoj transformaciji u uvođenju umjetne inteligencije. Ta njemačka iskustva, uz ona austrijska i talijanska, želimo pokušati, što je moguće brže i kod nas implementirati“, rekao je hrvatski ministar. Napomenuo je kako je imao i bilateralne susrete sa svojim kolegama iz Mađarske i Slovenije s kojima je razgovarao o identifikaciji problema i otklanjanju prepreka kako bi Hrvatska od njih dobila „zeleno“ svijetlo za punopravno članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Zahvalio je austrijskoj kolegici Margareti Schramböck, ne samo na sjajno organiziranom neformalnom Vijeću nego i na sjajnoj organizaciji gledanja finala nogometne utakmice između Hrvatske i Francuske za njene europske kolege, dan uoči službenog početka bečkog sastanka.
