Zbog epidemije COVID-19 nije pao samo broj registriranih novih automobila u 2020. u Hrvatskoj, već i unos rabljenih, koji je konstantno od ulaska Hrvatske u Europsku uniju rastao. U prvih šest mjeseci 2020. registrirano je 28.053 unesenih rabljenih automobila, a u isto vrijeme 2019. godine 41.864 automobila, što je pad od 33 posto.
U isto vrijeme u Hrvatskoj je registrirano 17.436 novih auta, u odnosu na 38.156 u prvoj polovici 2019., što je pad od 54%. To je, dakako, razumljivo, jer gotovo dva mjeseca saloni nisu radili, a na isto je razdoblje i proizvodnja u tvornicama stala. Isto tako, zbog karantene i zatvaranja salona rabljenih auta, na određeno je vrijeme stao i unos polovnih auta. No, s obzirom na izglednu financijsku krizu koja nas možebitno očekuje najesen, očekuje se da će rabljeni automobili ponovno biti vrlo traženi. Dobra je stvar što je prosječna starost unesenih rabljenih automobila svake godine sve manja. Dok je prije pet godina ona bila viša od 10 godina, u prvih šest mjeseci 2020. prosječna starost je bila 7 i pol godina. Samo za primjer, u Bugarsku se unose automobili iz EU koji imaju prosječnu starost veću od 17 godina.
Posljedica je to i, u okviru koliko to dopuštaju pravila EU, izmjena oporezivanja Posebnim porezom na motorna vozila (PPMV), kojim se destimulirao unos većih zagađivača a to su mahom starija vozila. Naime, pravna stečevina EU ne dopušta poreznu diskriminaciju rabljenih automobila naspram novih automobila. Ipak, kako bi zaštitili svoj vozni park od unosa starih, nesigurnijih i ekološki prljavih automobila, mnoge države pokušavaju restriktivnijim davanjima na starija rabljena vozila destimulirati njihov unos.
– U tijeku smo pregovora s Carinskom upravom te se nadamo da će prihvatiti naše mjere, koje bi djelomično usporile unos i uvoz prestarih vozila, po uzoru kako to čine ostale zemlje EU, primjerice, Belgija, Grčka i Bugarska. Nismo protiv unosa odnosno uvoza rabljenih vozila, nego protiv unosa prestarih vozila koja se otpisuju u zemljama EU. Takva vozila ne pridonose boljoj sigurnosti prometa na cestama, i direktno generiraju prihode sive ekonomije. Stoga naš prijedlog ide u smjeru da se ujednači ili preferira unos novih ili novijih vozila, a dodatno optereti unos prestarih vozila, kojih u ovom trenutku može biti i znatno više zbog subvencija kupnje novih vozila u ostalim zemljama EU i otpisa starih vozila – kazao nam je pomoćnik direktora Sektora za trgovinu HGK Hrvoje Paver.
Da se druge države aktivnije od Hrvatske pokušavaju zaštititi od prestarih vozila iz EU, dokazuje i djelomični odgovor koji smo dobili od Carinske uprave:
“Valja naglasiti da je Hrvatska jedna od rijetkih država članica protiv koje Europska komisija nije pokretala tzv. infringement postupke zbog povrede prava EU u oporezivanju vozila”, pa dodaju: “Sustav oporezivanja motornih vozila posebnim porezom na motorna vozila u potpunosti je usklađen s pravnom stečevinom EU. Republika Hrvatska je u normativnom uređenju PPMV-a, koji u EU predstavlja registracijski porez, u nacionalno zakonodavstvo inkorporirala prije svega praksu Suda Europske unije, kao temeljni izvor prava”.
Istina je da je našoj Vladi u tom smislu djelomično vezane ruke zbog EU pravila, ali u dopuštenim okvirima, trebalo bi se reagirati još većim nametima na ekološki neučinkovitija vozila koja su većinom starija jer je trenutna prosječna starost osobnih automobila u Hrvatskoj 13,56 godina i opet je u trendu rasta.
Kad čitaš izjave rekao bi čudo od države,a kad kreneš nešto radit jad i tuga.