Elektrifikacija, pogon na vodik i Kinto rješenja mobilnosti teme su Toyotina Kenshiki foruma, prilike da zavirimo dublje u inovativnu radionicu japanskog proizvođača. Iz Toyote otkrivaju da i dalje vjeruju u hibride, štoviše smatraju da će i u desetljeću pred nama hibridi imati i smisao i publiku, prvenstveno u područjima koja još nisu spremna za potpunu elektrifikaciju.
Do 2025. godine očekuju čak 600-postotni rast potražnje za hibridima, a Toyotina strategija buduće mobilnosti obuhvaća hibride, plug-in hibride, potpuno električne automobile te vodikom pogonjena vozila. Stoga će, najavljuju, do 2025. na tržište pustiti 60 novih ili obnovljenih elektrificiranih modela. Toyotin zaokret (i) prema potpuno električnim modelima potaknuli su zeleni planovi Europske unije po kojima do 2030. godine količine ugljikova dioksida koje automobili ispuštaju trebaju biti reducirane za 50 posto, dok bi do 2050. Europa trebala postati klimatski neutralna.
- Demokratizirat ćemo rješenja za mobilnost s niskim emisijama. Kad nitko nije vjerovao u hibride, mi smo 1997. krenuli s prvim Priusom. Na tržištu je danas više od 300 hibridnih modela, a hibridi će sada evoluirati u skladu sa smjernicama Europske komisije. Očekujemo da će u idućem desetljeću vodik igrati glavnu ulogu, a na tom smo polju pionir s modelom Mirai - kažu iz Toyote predstavljajući novi Mirai, limuzinu opremljenu gorivnim ćelijama. Ipak, svjesni su da je nužno povećati broj punionica vodikom.
U Europi ih je malo više od 130, od čega 80-ak u Njemačkoj. To nije dovoljno. U odnosu na električnu energiju, vodik se lakše skladišti i transportira, a vozila pogonjena vodikom brže se pune. Novi Mirai napuni se u samo pet minuta, dok električnom automobilu takvih karakteristika za punjenje na superpunjaču treba sat vremena. Od prethodnika je novi Mirai 20 posto jeftiniji (stoji 77.000 eura), a doseg mu je 650 kilometara.
Druga generacija Toyotine električne limuzine s nultom emisijom i vodikovim gorivnim člancima izgrađena je na modularnoj platformi GA-L koja omogućava dodavanje trećeg spremnika vodika, pridonoseći povećanju dosega za 30%, na spomenutih 650 km. Potpuno je rekonstruiran sustav gorivnih članaka, koji više nisu ispod kabine, nego u „prostoru motora“, a baterija i elektromotor smješteni su straga. Tako je postignuta idealna ravnoteža podvozja 50:50. Promijenjene su i proporcije: ukupna visina je smanjena za 6,5 cm na 147 cm, a međuosovinski razmak je povećan za 14 cm (292 cm). Mirai je dug 497,5 cm.
Japanska tvrtka smatra da treba paralelno razvijati pogon na vodik i pogon na struju, jer je za male gradske automobile prikladnije da budu potpuno baterijski (električni), dok je u većima, poput većih putničkih automobila te kamiona i autombusa, logičnije koristiti gorivne ćelije.
Toyota je pokazala i e-TNGA platformu za buduća električna vozila grupacije, prilagodljivu različitim modelima i segmentima. Prvi potpuno električan model nastao na toj platformi već je razvijen, spreman za proizvodnju. Više o njemu Toyota je obećala otkriti u 2021. Zasad se zna tek da je riječ o srednje velikom SUV-u. Rade ga u suradnji sa Subaruom, pa se očekujeda će koristiti njihov 4x4 pogon. Osim platforme i na nju postavljenog novog SUV-a, Toyota je najavila i novu bateriju.
Vodeći se iskustvom u proizvodnji hibrida, koji imaju manju, lakšu i jeftiniju bateriju od električnih automobila, u Toyoti su razvili bateriju sličnih karakteristika, a za korisnika je najvažnije da će se nova baterija puno brže puniti. Masovnija upotreba novih baterija očekuje se u prvoj polovici iduće godine.
Potpuno električan pogon, kao ni onaj na vodik, neće zaobići ni Toyotinu luksuznu marku Lexus. No, najprije će se na tržištu ukazati plug-in hibridni Lexus. Detalje Lexus Electrified tehnologije i dalje kriju. Otkrivaju tek da će u njihovu širenju ponude elektrificiranih vozila naglasak biti na SUV modelima. Logično, jer njih tržište i dalje najviše traži.
- Elektrifikaciju želimo iskoristiti za povećanje izvornog potencijala automobila - napominju u Lexusu, te navode da će budući Lexusov električni automobili, osim od sjajnog odziva motora, profitirati i od novog Direct4 sustava nezavisne kontrole sva četiri kotača, gdje se okretni moment iz dva elektromotora - ugrađenih na prednjoj i stražnjoj osovini - neprestano prilagođava i iznova raspoređuje, ovisno o stanju na cesti ili željama vozača. Kontrolna jedinica pritom preusmjerava snagu na prednju, odnosno stražnju osovinu tako da raspodjela može biti 50:50 ili, primjerice, 20:80 posto u korist stražnjih kotača.
Promjenom odnosa snage između osovina mijenjaju se i vozne osobine automobila, posebno njegovo ponašanje u zavojima, a rezultat ugradnje sustava Direct4 je i preciznije kontroliranje automobila. Direct4 premijeru će doživjeti u idućih nekoliko godina u nekom od novih Lexus modela, u kojima bi trebao postati dio Lexusovog potpisa, ali s vremenom se može očekivati i u Toyotinim automobilima.
No, prvenstveno će Iako je ova, iduća generacija kontrolne jedinice razvijena za električne automobile, nije limitirana samo na strujiće, otkrivaju iz Lexusa, već se može primijeniti i u hibridima. Detalji o konceptnom automobilu u kojega će biti ugrađen Direct4 bit će poznati u prvom kvartalu 2021.