Agram u Ministarstvo financija progurao svoj prijedlog zakona?

Utjecaj na nadzor u Hanfi, preko članice Upravnog vijeća Gordane Letice, samo je jedan pipak kojim ‘hobotnica’ Koncerna Agram pokušava utjecati na institucije o čijem radu ovisi njihovo financijsko poslovanje. Drugi, potencijalno mnogo opasniji, tiče se donošenja novog Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, točnije medicinskih tablica prema kojima se određuju visine odšteta u slučaju ozljeda, invaliditeta, smrti... Upućeni izvori smatraju da je prijedlog zakona na kojemu radna skupina Ministarstva financija ubrzano radi da bi ga u rujnu žurno uputila u saborsku proceduru proguran upravo iz Koncerna Agram.

Doktorat na štetama

Zanimljiva je koincidencija da je na Univerzitetu u Zenici doktorat na temu automobilskih šteta prijavila osoba koja se zove Dubravko Grgić. Prema dokumentima sa sjednice Senata u Zenici 7. prosinca 2011. godine, komisija je trebala ocijeniti podobnost teme doktorske disertacije mr. sc. Dubravka Grgića pod naslovom “Uspostavljanje novog modela naknade neimovinske štete iz osnova automobilske odgovornosti”. Možda je posrijedi tek nevjerojatna podudarnost imenjaka i prezimenjaka iz iste industrije, no što ako čelnik Agrama želi jednim udarcem ubiti dvije muhe: ‘inspirirati’ novi zakon i steći doktorsko zvanje u susjednoj BiH. Službeno je u Ministarstvo prijedlog zakona uputila udruga građana Institut za osiguranje čiji je direktor Nikola Milijević, vlasnik stručnog časopisa Svijet osiguranja, no na sastancima radne skupine prezentiraju ga članica uprave Agramova Jadranskog osiguranja Danijela Šaban i odvjetnik Ivica Ćosić iz odvjetničkog društva Grgić i partneri. U Agramu negiraju da imaju ikakvih spoznaja o njihovu angažmanu u prezentaciji zakona, no priznaju da su nekoć davno – osnovali Institut za osiguranje!

Nismo danas ni u kakvu odnosu s Institutom, uz napomenu da je Euroherc, zajedno s Croatia osiguranjem, Allianzom i još nekim društvima za osiguranje, prije desetak godina bio osnivač Instituta – objasnila je Andrea Barberić Lukić, izvršna direktorica Agramova odjela za marketing.

Problem je što bi nova regulacija šteta, usvoji li se sporni prijedlog zakona, drastično, nepravedno i besramno smanjila prava osiguranika i njihove odštete, ali oštetila bi i Croatia osiguranje i – državni proračun. Medicinske tablice, koje su u njemu ponovno ‘uskrsnule’, svojedobno je odbacila Udruga sudskih vještaka i 400 vještaka Hrvatskog društva za medicinska vještačenja, zbog preniskog postotka za određene posljedice oštećenja i u konačnici – zbog zanemarivanja osobnosti oštećene osobe.

Za brojne lake tjelesne ozljede više ne bi bilo nikakve odštete, prepolovila bi se isplata za trzajnu ozljedu vrata, a gubitak bliske osobe financijski također mnogo manje vrijedi. Visine odšteta neusporedivo su niže od onih po kojima suci danas postupaju, ali i od predviđenih u alternativnom prijedlogu zakona iz Hrvatskog ureda za osiguranje, koji je izradila branša, no u Ministarstvo financija nije uspio ući. Alarmirana medijskim upozorenjima na prekrajanje medicinskih tablica, reagirala je i pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak, obraćajući se predsjednicima države, Vlade, Sabora, Vrhovnog suda, brojnim ministrima i društvima. Upozorava na kršenje prava osoba s invaliditetom, ali i da bi troškove pokrivanja njihovih potreba zbog nedostatnih odšteta snosila država. Protestira što u radnoj skupini nitko ne predstavlja oštećenike, nema udruga potrošača, niti Hrvatske odvjetničke komore. Zaključuje da se pogoduje isključivo osiguranjima. Drugi dio u kojem bi država bila oštećena tiče se Garancijskog fonda za štete nepoznatih počinitelja. Prijedlog predviđa da ih isplaćuju, ne više prema sadašnjem, nego prema tržišnom udjelu u trenutku nastanka štete, što znači da će štete iz 80-ih (koje se još isplaćuju!) i veliki dio iz 90-ih snositi državno Croatia osiguranje.

Ministarstvo šuti

Odgovore na brojna pitanja o ovoj temi iz Ministarstva financija nismo dobili, a pitanje koje otvaramo jest: je li novi prijedlog zakona sredstvo kojim Koncern Agram, smanjenjem odšteta, nastoji smanjiti izgledne financijske obveze usklađenja kapitalne adekvatnosti?