Ako Rusija i SAD podrže OPEC, cijena nafte skočit će 10 dolara po barelu

Prvi put u posljednjih osam godina OPEC, organizacija proizvođača nafte, donio je odluku da se proizvodnja nafte sreže da bi se spriječio daljnji pad cijene nafte, a potencijalno i utjecalo na cijenu. Velika je to vijest za cijeli svijet jer OPEC kontrolira 60 posto nafte u svijetu, a iza nje leži pokušaj Saudijske Arabije da sanira rastući minus u svojoj državnoj blagajni. Deficit im je skočio na 13,5 posto, morali su odustati od isplate bonusa u državnim institucijama i tvrtkama, kao i od izdanja obveznice, a ako se cijena nafte nastavi smanjivati, morali bi krenuti u ozbiljno rezanje budžeta. Zato su odlučili sve karte staviti na veću cijenu nafte, a cijeli svijet gurnuti u eru skupljih proizvoda i usluga.

Rast će cijene goriva i usluga

Proizvodnja OPEC-a smanjit će se s 34,3 na 32,5 milijuna barela dnevno, a procjenjuje se da bi to moglo biti dovoljno za zadržavanje nafte na cijeni od oko 50 dolara po barelu. Krajem studenog održat će se sastanak u Beču na koji dolaze i Rusi i Amerikanci, a o njemu ovisi hoće li taktika Saudijske Arabije uroditi plodom. Ako dvije velike naftne sile podrže OPEC, prve procjene analitičara kažu da će nafta skočiti na 52 dolara po barelu do kraja godine, a u Goldman Sachsu kažu da će nafta poskupjeti od 7 do 10 dolara po barelu u prvoj polovici 2017. godine. Nafta bi tako koštala oko 60 dolara po barelu, što znači automatsko poskupljenje goriva, ali i većine usluga i proizvoda kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Rusi u ovom trenutku imaju rekordno visoku proizvodnju i analitičari sumnjaju da će je smanjiti, ali bi poput Irana mogli pristati na zamrzavanje razine proizvodnje. SAD-u je zbog sektora škriljevca potrebna cijena nafte od barem 75 dolara po barelu pa bi mogla objeručke prihvatiti sporazum. Može se pretpostaviti da će se cijena do kraja studenog, što pokazuje i jučerašnja slaba reakcija tržišta nafte, zadržati na istim razinama, ali ako bečki sastanak urodi plodom, era jeftine nafte mogla bi završiti već u prvoj polovici 2017. godine.

– Nema nikakvog jamstva da će smanjenje proizvodnje dovesti do rasta cijene nafte, ali kad se uzmu u obzir niske kamate, može se pretpostaviti da investitori traže prilike poput ove da bi oplodili svoj kapital pa su spremni kroz tržište kapitala pogurati cijenu nafte – komentar je naftnog stručnjaka Davora Šterna.

Pod pritiskom rast BDP-a

I zaista, vrijednost dionica naftnog sektora skočila je već u četvrtak, a pala je i vrijednost jena – sigurnog raja – što sugerira na to da investitori sele novac prema dionicama i valutama koje donose veću zaradu. Iako odluka OPEC-a na prvi pogled nema direktnu vezu s Hrvatskom, treba znati da je rast BDP-a posljednjih kvartala bio potaknut i niskim cijenama nafte i niskim kamatama. Proizvodnja je zbog nafte bila jeftinija, a time i izvoz profitabilniji, a i oslobođen je dio potrošnje jer su građani trošili manje na usluge i prijevoz.

Ako se cijene značajno podignu, može se dogoditi usporavanje rasta BDP-a brže nego što se očekivalo jer su se promjena politike kamata i rast cijena nafte najavljivali za početak 2018. godine. Kratkoročno se neće događati poremećaji i vjerojatno će u idućih nekoliko mjeseci cijene proizvoda i goriva za potrošače u Hrvatskoj ostati iste. Osim negativnog utjecaja, rast cijene nafte Hrvatsku može vratiti u fokus naftnih ulaganja koja su u dijelu istraživanja i eksploatacije nafte zamrla u trenutku kada je cijena barela pala na samo 30 dolara.     

>> OPEC odlučio smanjiti proizvodnju, cijena sirove nafte na newyorškoj burzi odmah porasla