Brašno već poskupjelo 100 posto, kruh će desetak posto

Teško da će išta više, unatoč obećanjima Vlade, spriječiti najavljeno jesensko poskupljenje kruha. I prije planiranog poskupljenja energenata, koje će uz visoke cijene pšenice u nas i u svijetu pekare samo učvrstiti u nakani da cijene kruha dignu oko 10 posto, već je, naime, poskupjelo brašno.

Tiha lavina?

Sa srpanjskih 1,45 do 1,80 kuna, mlinari su potiho veleprodajne cijene “krušnog” brašna u kolovozu digli 21,7 do 36,9 posto – na 2,30 do 2,40 kuna za kilogram. A u odnosu na svibanj, kada je cijena brašna bila 1,15 kuna – manje nego kilogram pšenice za koju su seljaci na kraju dobili traženih 1,20 kuna – brašno je poskupjelo i više od 100 posto, potvrđuju u Žitozajednici, čije članice pokrivaju 80% hrvatskog tržišta mlinarsko-pekarskim proizvodima. Gubici mlinara lani su iznosili više od 240 mil. kuna. Za to najviše okrivljuju trgovce, s kojima su, optužuju, bili natjerani poslovati na granici prostitucije. 
– Situacija u mlinarskoj industriji doista je teška i pitanje je tko će preživjeti – kaže Hrvoje Filipović, vlasnik i direktor Granolija, koji je, kao i Čakovečki mlinovi, brašno pokupio na 2,40 kuna, dok Belje i PIK Vinkovci drže veleprodajnu cijenu od 2,30 kuna, doznajemo u Žitozajednici. Filipović ne želi špekulirati hoće li poskupljenje brašna pokrenuti lavinu među pekarima i trgovcima.

Snađi se kako znaš

Nada Barišić, direktorica Žitozajednice, kaže da zasad nitko od pekara nije decidirano najavio kada će i koliko će poskupjeti. To će biti samostalna odluka svake od članica – u čemu će prevagnuti nove cijene energenata – no poskupljenje ne bi trebalo biti znatno, niti svugdje jednako jer su se cijene kruha i dosad razlikovale diljem Hrvatske. Pritom ne treba zanemariti ni činjenicu da brašno u cijeni pekarskog proizvoda čini 18 do 23 posto cijene, a rabat i povrat kruha, kojega police trgovaca moraju biti pune do zatvaranja dućana, i 40 posto, da bi vraćeni kruh – u vrijednosti 600 milijuna kuna godišnje – išao isključivo na teret pekara, objašnjava. Neki ekonomisti tvrde da će cijene kruha rasti samo zato što proizvođači i trgovci u ‘divljanju’ cijena na svjetskim burzama žitarica vide priliku za ekstraprofit. Stipan Bilić, donedavni prvi čovjek HUP-a za poljoprivredu, smatra pak da rast cijena sirovina, plina, struje i komunalija neizbježno vodi do poskupljenja kruha, peciva, keksa... Tko nema kapitala da preživi, negdje ga drugdje mora uzeti, tvrdi Bilić.