Plavoperajna tuna delicija je koja na tokijskoj burzi doseže cijenu i od nekoliko stotina dolara po kilogramu. Stoga nije čudno da su i Britanci izlaskom iz EU poželjeli svoj dio kolača, koji će dobiti i na račun Hrvatske. Iako nam je na nacionalnoj razini za ovu godinu odobrena ulovna kvota od 952,53 tone popularnog “bluefina” (Thunnus thynnus), hrvatski dio od 2,23 tone pripast će Britancima, odlučila je Europska komisija.
Hrvatska nadglasana
Britanci nemaju nacionalnih kvota poput Hrvatske, doznajemo iz Ministarstva poljoprivrede, već je sve ono što su dosad lovili, a riječ je o najviše tri tone tune godišnje, bilo iz prilova, odnosno slučajnog ulova tijekom ribarenja na neke druge vrste. No sporazumom o trgovini i suradnji nakon Brexita, dobili su pravo na 48,4 t ili 0,25 posto postojeće EU kvote, koja se dijeli na nacionalne kvote osam zemalja članica (mediteranske zemlje), među kojima je i Hrvatska, te prilovne na koje imaju pravo ostale članice koje se bave ribarstvom.
Hrvatska je na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva predlagala EK da se 50% ukupne količine plavoperajne tune namijenjene UK oduzme iz kvote prilova, a ostatak iz nacionalnih kvota, dok je EK bila za proporcionalno smanjenje svih stavki koje čine kvotu EU. Na kraju je kvalificiranom većinom (suzdržane su bile RH, Grčka, Cipar i Italija) za 2021. kao prijelazno rješenje prihvaćen kompromisni prijedlog EK da se samo dosadašnji povijesni prilov UK (3 t) oduzme iz kvote slučajnog ulova, a sve ostalo po načelu relativne stabilnosti iz nacionalnih kvota.
Time je najviše izgubila Španjolska (14,32 t), zatim Francuska (14,13 t), Italija (11,15 t), Hrvatska, Portugal (1,35), Malta (0,92), Grčka (0,74), Cipar (0,4), a ostale članice ukupno 3,16 t.
– Važno je istaknuti da kvota koja je pripala UK može biti korištena isključivo za potrebe slučajnog ulova tune, te da nije moguće u okvirima ICCAT-a razvijati ovaj tip ribolova – naglašava ravnatelj Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede Ante Mišura, ističući kako se naša nacionalna kvota, kad je u pitanju gospodarski ribolov plivaricama tunolovkama (883,46 t) i udičarskim alatima (90 t), neće smanjivati.
Umanjena kvota oduzet će se iz naše kvote prilova, koja je bila 10,57 t, a neće se dirati ni u kvote za športski ribolov (5 t), rekreacijski ribolov za trofejne primjerke (12,5 t) te ribolov za znanstvene svrhe (1 t). Plivarice tunolovke ove godine na plavoperajnu tunu za daljnji uzgoj u Jadranu kreću 26. svibnja, a trajat će do iskorištenja ulovne kvote ili najkasnije do 15. srpnja.
U konzervama ‘yellowfin’
S obzirom na specifičnost Jadranskog mora, plivaricama je dopušteno loviti tunu za kavezni uzgoj od najmanje 8 kg, a za tržište od 30 kg. No činjenica je da jadranskog “bluefina” najmanje pojedu Hrvati i gotovo sav izvoz završava na gurmanskom tržištu Japana koji ga i puno više cijeni. Ono malo što se nađe u domaćim ribarnicama cijeni se na više od 130 kn/kg, dok kod nas u preradi i na našem tanjuru – najviše iz konzervi – završava puno nekvalitetnija i jeftinija žutoperajna tuna (yellowfin) iz Tihog oceana (Vijetnam, Tajland...), kao i tunj dugokrilac (albacore) i prugasta tuna (skipjack).
Ulovna plivaričarska kvota za tunu raspoređena je na 16 plovila u RH, a namijenjena je daljnjem uzgoju u uzgajalištima Kali tuna, Sardina, Jadran tuna i Pelagos net farma. Ukupni kapacitet uzgoja (proizvodnje) u RH je 7880 t godišnje, dok najveća količina ulovljenih divljih tuna koja se smije unijeti u uzgajališta (koja mogu otkupiti i dio tuđih kvota), u jednoj kalendarskoj godini iznosi 2947 tona.
Bolje i to nego...