Cijene nafte stabilizirat će se, a zbog male potražnje rasti – lagano

Najveće zemlje izvoznice nafte okupljene u organizaciju OPEC+ protekli vikend dogovorile su smanjenje proizvodnje nafte u svibnju i lipnju za 10 posto, odnosno za 9,7 milijuna barela, kako bi stabilizirale tržište “crnog zlata” koje je pogodio veliki pad potražnje zbog pandemije koronavirusa. Smanjenje proizvodnje koje je dogovorio OPEC+, koji, osim članica baznog OPEC-a, uključuje, među ostalima, i Rusiju te Meksiko, najveći je rez u proizvodnji nafte koji je dosad dogovoren na svjetskoj razini. Taj dogovor trebao bi potaknuti rast cijena nafte koja posljednjih tjedana pala na najniže razine u zadnjih 18 godina.

Trumpova uloga

Cijene nafte jučer ujutro odmah su porasle. Cijena brent nafte, koja se uzima kao globalna referentna vrijednost za tu sirovinu, porasla je odmah gotovo jedan posto, na 31,72 dolara po barelu, dok je cijena američke nafte porasla gotovo dva posto, na 23,20 dolara po barelu. No te su cijene još uvijek daleko ispod razina od 60 dolara po barelu po kojima se trgovalo prije pandemije koronavirusa. Zbog pada cijena nafte na svjetskom tržištu, u Hrvatskoj su ovih dana cijene benzina i dizela pale ispod osam kuna po litri, a to se zadnji put dogodilo prije 10 i više godina.

Hrvatski naftni stručnjaci s kojima smo razgovarali smatraju da će dogovor o smanjenju proizvodnje nafte u svibnju i lipnju za posljedicu imati stabilizaciju tržišta i lagani rast cijena te sirovine.

Naftni stručnjak Davor Štern za dogovor unutar OPEC+ kaže da su političke špekulacije otišle u drugi plan, a da je u prvi plan dospjelo puko preživljavanje.

Pri tome ističe ulogu američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je na smanjenje proizvodnje uspio nagovoriti Meksikance koji su se tome najviše opirali. Razlog je tome, objašnjava Štern, što su Meksikanci hedgirali, dugoročno osigurali, cijenu svoje nafte pa su za nju dobivali 40 dolara po barelu i kad je njena cijena bila pala na 20 dolara.

– Da nema pandemije koronavirusa, sad bi došlo do drastičnog skoka cijene nafte. No sad je potražnja za njom jako mala pa će krivulja rasta cijena biti blaga – objašnjava Štern.

I naftni stručnjak Jasminko Umičević ističe Trumpovu ulogu u dogovoru o smanjenju proizvodnje nafte uz napomenu da je on prvi američki predsjednik koji se borio da cijena nafte bude što viša.

– Neprirodno da je da barel nafte bude 20 dolara. Tako niske cijene koče razvoj, nema ulaganja – objašnjava Umičević.

Nikad više kao prije korone

On smatra da će se cijene nafte sad stabilizirati te blago rasti. No kako će se stvari dalje razvijati, teško je predvidjeti.

Umičević smatra da svijet poslije koronavirusa sigurno više neće biti isti pa je onda teško i reći hoće li se cijena nafte, kad se svjetska ekonomija ponovno pokrene, vratiti na one razine otprije koronavirusa, kad je cijena barela bila između 60 i 80 dolara, što je odgovaralo i proizvođačima i kupcima.