Ćorić: LNG je strateški važan projekt, daje sigurnost dobave plina neovisno o bilo kojoj krizi

Vlada je sklona uložiti novac poreznih obveznika u realizaciju LNG terminala na Krku pa bi se projekt mogao financirati javnim novcem. Dao je to naslutiti ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić uoči sjednice Vlade kada je kazao da je riječ o strateškom projektu koji zaslužuje financiranje.

– Riječ je o strateškom državnom projektu Hrvatske koji je potreban s obzirom na to da daje sigurnost dobave plina za Hrvatsku u bilo kojem trenutku, neovisno o bilo kojoj krizi, a takvih kriza je bilo u prošlosti itekako – kazao je ministar Ćorić, podsjetivši da važnost projekta dokazuje i činjenica da je EU odlučio sufinancirati njegovu gradnju sa 100 milijuna eura bespovratnog novca. Kako je ulaganje u projekt procijenjeno na 265 milijuna eura, a odobrena je pomoć EU od 101,4 milijuna eura, to bi značilo da država mora dati oko 1,2 milijardu kuna kako bi se projekt završio po zadanom tempu po kojem je početak rada predviđen 2021. godine.

Spekulira se i da bi HEP mogao uložiti oko 50 milijuna eura u terminal, pa bi udio države pao na oko 800 milijuna kuna koje se mogu osigurati kreditom. Tvrtka LNG Hrvatska je na ponovljenom natječaju za obvezujući zakup kapaciteta LNG terminala u prosincu zaprimila obvezujuće ponude od 520 milijuna kubičnih metara, a pristigle su i dvije uvjetne ponude za neobvezujući zakup kapaciteta u iznosu od 300 milijuna kubika. Ponuđači su bili Hrvatska elektroprivreda i Ina, a iako se očekivalo sudjelovanje Mađara, oni nisu među sigurnim ulagačima. Iako su pokazivali interes i vodili pregovore pa čak i utjecali na fiksiranje naknada, u posljednjem trenutku su se odlučili na rijetko viđeno rješenje, a to je da na natječaj na kojem se traže obvezujuće ponude pošalju neobvezujući prijedlog za zakup 300 milijuna kubika, kojim samo simbolično pokazuju svoj interes, ali se ne vezuju za investiciju.

HEP je zakupio oko 400 milijuna kubika kapaciteta, Ina svega 100 milijuna kubika. Kapacitet plutajućeg LNG terminala je 2,6 milijardi kubika, a kao donja granica isplativosti terminala postavljen je zakup 1,5 milijarde kubika plina. Čak i uz neobvezujuću ponudu Mađara ta granica nije dosegnuta natječajem, ali se zbog želje za manjom ovisnošću o ruskom plinu i standardnim dobavnim pravcima Vlada, čini se, odlučila i financijski podržati realizaciju projekta. Ukapljeni plin s LNG terminala u prosjeku je 30 posto skuplji od prirodnog plina na tržištu, ali u eventualnoj krizi opskrbe i takav se plin pokazuje isplativim.

Da Vlada ozbiljno razmatra ulaganje u taj projekt, naslućuju i riječi ministra financija Zdravka Marića koji, iako je naglasio da je proračun već definiran, istaknuo da se “promišlja svaki važan strateški projekt” te da misli da je to LNG terminal. Vlada nije odustala ni od otkupa dionica Ine od MOL-a, potvrdili su i ministar Ćorić i premijer Andrej Plenković ovog tjedna, ali ta bi transakcija zahtijevala znatno više novca od 1,2 milijardu kuna s koliko se može izgraditi LNG.

>>Pogledajte video: Sastanak na temu izgradnje LNG terminala

Video: Ilustracija - Nel Pavletic/PIXSELL