Od 42 milijarde kuna godišnje vrijednih javnih nabava, 20 posto novca troši se netransparetno. Treba naći rješenje da se utvrdi ekonomski najpovoljnija ponuda, što znači da nije dovoljna promjena zakona, nego i edukacija onih koji provode natječaj, da rade odgovorno i prema jasnim kriterijima – rekao je direktor HUP-a Davor Majetić, koji je sa suradnicima predstavio prijedloge za poboljšanje javne nabave na kojima je oko 40 ljudi unutar HUP-a radilo dvije godine.
Hrvatska gospodarska komora u utorak iznosi svoje prijedloge, pa će između ostalog prezentirati Katalog hrvatskih proizvoda kojim se želi olakšati rad naručiteljima tako da na jednom mjestu mogu pronaći korisne informacije o domaćoj ponudi. Cilj je da se ovom uslugom podigne udio malih i srednjih poduzetnika u postupcima javne nabave poštujući pri tome načela slobode kretanja roba i usluga.
Odabir ekonomski najpovoljnije ponude kao kriterija za odabir ponuditelja najvažnijim smatra i Američka komora, koja se je također oglasila po tom pitanju i svoje prijedlog iznijela Vladi. Napominju kako se u praksi ovaj kriterij vrlo malo upotrebljava jer je naručiteljima jednostavnije odabrati ponuditelja na temelju cijene.
– Uzimanjem u obzir ukupnih troškova i učinkovitosti proizvoda ili usluge kroz dulji rok, što uključuje i dimenzije kvalitete i inovacije, pokazuje se stvarna „cijena“ proizvoda ili usluge – kažu u Američkoj komori.
I HUP smatra da je velik problem što je glavni kriterij za odabir na javnom natječaju najniža cijena. Posebno je to loše za zdravstvo, rekla je Milka Kosanović iz HUP-a. Pa danas domaće bolnice od 1,7 milijardi kuna koje troše na javnoj nabavi, usmjeravaju ih isključivo za kupnju proizvoda stranih proizvođača.
– Natječaji su pišu da se iz aviona vidi za koga se pišu – rekao je član izvršnog odbora HUP-a Petar Lovrić.
Uz primjenu kriterija najpovoljnije umjesto najniže cijene, iz HUP-a predlažu snažniju primjenu okvirnog sporazuma, jasno preciziranje instituta profesionalnog propusta i poticanje edukacijom na njegovo korištenje, detaljnije definiranje pojma "neuobičajeno niske cijene" koja je nerijetko izvor narušavanja tržišta, smanjenje administrativnih radnji koje usporavaju i poskupljuju postupak javne nabave itd. Traže i da početak roka za žalbe na nabavu počne teći od otvaranja ponuda, a predllažu i ukidanje administrativne zabrane korištenja PR kompanija za potrebe Vlade.
Prema izvješću EK u 2014. godini otkazano je u Hrvatskoj 42 posto natječaja povezanih s financiranjem iz EU. Nadalje, sudjelovanja ponuditelja u prosjeku iznosi približno 3,2 ponuditelja po natječaju, što je manje od prosjeka EU-a. U posljednjem Pregledu jedinstvenog tržišta pokazalo se da se u 45 % slučajeva u javnim pozivima na natječaj natjecao samo jedan ponuditelj te da su u 10 % slučajeva poduzeća odabrana bez poziva na natječaj. U isto vrijeme, 51 % poduzeća sudjelovalo je u javnoj nabavi u posljednje tri godine što je znatno više od prosjeka EU-a koji iznosi 37 %. To ukazuje na neadekvatnosti u javnoj nabavi na strani naručitelja i na strani gospodarskih subjekata.