Namjera novog zakona o poljoprivrednom zemljištu je da se prijelazno razdoblje iskoristi za provedbu natječaja kako bi cijela državna kvota od 43 tisuće hektara u Brodsko-posavskoj županiji putem javnog poziva bila dodijeljena domicilnim poljoprivrednicima i obrtnicima. Istaknuto je to na sastanku u Slavonskom Brodu na kojem su domaćini iz Brodsko-posavske županije i gosti iz Ministarstva poljoprivrede upoznali načelnike općina s odredbama nedavno usvojenog zakona o zemljištu.
No ukoliko ljudi na terenu ne budu radili dovoljno brzim tempom i ako se ne budu pridržavali osnovne zamisli novog zakona, vjerojatno će po isteku moratorija dio tog paketa završiti u rukama stranaca, koji će u svakom slučaju moći ponuditi više i biti superiorni u odnosu na domaće poduzetnike.
- Sudbina uspjeha ovog programa isključivo je u našim rukama. Ne može se raditi paušalno i po viđenju, treba se u potpunosti pridržavati zakona i onoga što je on naložio. Tko bude na takav način pristupio provedbi programa raspolaganja, imat će miran i lak san - ističe Željko Burazović, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Brodsko-posavske županije.
Nedavno usvojene izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojima se zabranjuje parcelacija poljoprivrednog zemljišta na manje čestice od jednog hektara te se nastoji na svom raspoloživom zemljištu obavljati proizvodnja, izazvale su mnogo prijepora. U oporbi smatraju da on neće zadržati ljude na selu niti spriječiti manipulacije, OPG-ovi strahuju da neće moći doći do zemljišta ili da ga neće moći zadržati, a najspornija je mogućnost prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta strancima. U slavonskim su županijama stoga krenuli u koordinaciju aktivnosti s općinskim načelnicima kako bi poljoprivrednicima na terenu pojasnili što se konkretno mijenja, a naglasak je stavljen na prioritete za zakup ili prodaju te novi način i kriterij za utvrđivanje najpovoljnijih ponuditelja.
VIDEO: Mladu Britanku ubo komarac, nekoliko dana kasnije je preminula
Koje nakaradno razmišljanje. Daj bogati našen čoviku, diš dat strancu!? A naš čovik nesposoban iz tri puta pogodit svoje ime, kamoli implementirati sve najmodernije tehnologije te nabaviti opremu, kojom bi mogao efikasno proizvoditi kao i njegove kolege na zapadu. Zato nije ni čudo što nam sve stavke u poljoprivredi i stočarstvu stagniraju, osim, naravno, poticaja i raznih drugih potpora.