Dionice dugoročno ne mogu rasti više od BDP-a

Gubici koje su  privatni mirovinski fondovi pretrpjeli zbog financijske krize i pada tržišta kapitala nisu uzdrmali sustav i relativno lako će biti prevladani. Financijska imovina zapadno-europskih građana smanjila se za približno 8 posto BDP-a, ali svi su izgledi da će Europa nadoknaditi taj gubitak do 2011. godine, tvrdi Allianz GI u istraživanju o utjecaju krize na mirovinske fondove.

Sustav nije uzdrman
– Dugoročne projekcije pokazuju da će efekti krize brzo nestati, što je dosta dobro i za Hrvatsku, gdje će za nadoknađivanja izgubljenog u krizi vjerojatno trebati nešto više vremena nego u eurozoni – tvrdi Dinko Novoselec, predsjednik uprave AZ fonda koji je zajedno sa Allianz osiguranjem pripremio radionicu za novinare o utjecaju krize na štednju.

Nakon gubitaka u 2008., mirovinski su fondovi ove godine u plusu, a već i  njihov izlazak u javnost, koji se poklopio sa značajnijim rastom burze, pokazuje da se i fond menadžeri oporavljaju od loše godine i javnih kritika.

– Kada se ulazilo u mirovinsku reformu priroda tržišta kapitala bila je izdvojena kao glavni rizik. Ni pesimisti nisu očekivali krizu kakvu smo imali, ali važno je da sustav nije uzdrman. Dogodili su se gubici, no oni će lako biti prevladani u duljem razdoblju – rekao je Dinko Novoselec.

Demografske perspektive jednako su loše, javna odgovornost prema budućnosti još je lošija,  moralni hazard javnog mirovinskog sustava je zbog sve većeg broja privilegiranih mirovina izraženiji nego prije deset godina. Za 40 godina će se broj starijih ljudi utrostručiti, a djece prepoloviti. Mirovinski se sustavi moraju tome prilagoditi, ali i građani.

Odgovor je štednja, bilo u mirovinskim fondovima, osiguranjima, nekretninama, čarapama. Sve je bolje nego ništa ne činiti – kaže Novoselec. Uprava fonda suzdržano je govorila o budućoj ulagačkoj politici, a  ne očekuje da će na dulji rok dionice domaćih kompanija rasti više od nominalnog BDP-a, uvećanog za dividendu. Tržište kratkoročno zna pretjerivati oko stope rasta, no na dulji rok korelira s kretanjem BDP-a, kažu.  

Svi će morati više raditi
– Ne mogu se očekivati stope rasta kakve su bile prije krize. Svijet neće propasti, ali moraju se svi naviknuti na novo normalno stanje, a ono znači da će svi morati više raditi, a bit će i više regulacije – rekao je Boris Galić, predsjednik uprave Allianz osiguranja, koji nema problema s naplatom, no uočava da se već sad aktiviralo “čistilište” među  kompanijama koje su donedavno smatrane stabilnima, iako se očekivao takav val potkraj godine.