Dobit HBOR-a lani je pala 29 posto, na 118 milijuna kuna, prihodi su niži dva posto i iznose 921 milijun kuna, a rashodi tri posto te iznose 803 milijuna kuna.
– Niži prihodi posljedica su zadržavanja kamata na istoj, čak i malo nižoj razini, u vrijeme dok su kamate u međunarodnom okruženju rasle – istaknuo je čelnik HBOR-a Anton Kovačev.
Banka je plasirala 6,6 milijarda kuna kredita, od čega se na izvoznike odnosi 55 posto udjela, na velike tvrtke 26 posto, male i srednje 16 posto te na infrastrukturne projekte tri posto. Premda je godišnji rast kredita iznosio tek 5,2 posto, čak 25 posto rasli su krediti za nova ulaganja, a znatno se povećao i broj odobrenja.
– To je jako važan pokazatelj jer govori da je u investicije krenuo veći broj srednjih i malih poduzetnika, koji se više kreditima ne koriste mahom za obrtna sredstva i održanje likvidnosti – optimističan je Kovačev.
Napomenuo je da im nije u interesu financirati 10 ili 15 najvećih poduzetnika koji bi mogli progutati svih šest milijarda kuna kredita.
U ovoj godini banka je pokrenula tri nova programa namijenjena pripremi poljoprivredne proizvodnje, ženama poduzetnicama i poboljšanju likvidnosti. Maksimalna je kamata u tim programima četiri posto. Nastavljen je privremeno prekinut program kreditiranja restrukturiranja, uz kamatu od šest posto, kao i Vladini modeli A, A+ i poboljšani model B, čija se prva aukcija u 2011. održala jučer. Planiraju održavati jednu aukciju na mjesec. HBOR je lani imao tek 1,9 posto nenaplaćenih potraživanja u bilanci, a rasta nema ni u 2011.
– Osnovni je razlog što naši plasmani idu preko poslovnih banaka koje uredno podmiruju obveze, a ne kao u bankama koje izravno financiraju klijente – objasnio je član uprave banke Mladen Kober.