U prvih devet mjeseci 2013. OTP Grupa je prikazala usklađenu neto dobit od 135 milijardi forinti (+9% u odnosu na prethodnu godinu). U trećem tromjesečju usklađena neto dobit je iznosila 42,2 milijarde forinti (-19% u odnosu na prethodno tromjesečje). Ovo znatno smanjenje se dijelom odnosilo na udvostručeni porez na dobit i povećane troškove rizika poslovanja.
U prvih devet mjeseci 2013. godine OTP Grupa je ostvarila 62,7 milijardi forinti računovodstvene dobiti, što je za 35% niže nego u referentnom razdoblju. Glavni razlog za ovaj bitan pad je otpis goodwilla u ukrajinskoj podružnici. Na konsolidiranoj razini, prema MSFI, od 64 milijarde forinti knjiženog goodwilla, u 3. tromjesečju 2013. godine je otpisano 37,2 milijardi forinti.
Od početka godine do danas Grupa je ostvarila 341 milijardu forinti dobiti iz redovnog poslovanja, što je u skladu s referentnim razdobljem, pri čemu sve glavne stavke prihoda pokazuju poboljšanja.
U strukturi konsolidirane usklađene dobiti je smanjen doprinos stranih podružnica. U prvom, drugom i trećem tromjesečju 2013. godine podružnice izvan Mađarske su sudjelovale s 18,5 milijardi forinti, 12,8 milijardi forinti odnosno 10,8 milijardi forinti.
Gledajući pojedinačni doprinos dobiti članica grupacije, u Rusiji je došlo do daljnjeg pada, a uslijed viših troškova rizika poslovanja DSK je ostvario nižu dobit u iznosu od 5,7 milijardi forinti. Međutim, iznosom dobiti iz prvih devet mjeseci ove godine od 25,7 milijardi forinti je premašio dobit za cijelu 2012. godinu
Konsolidirani kreditni portfelj je ostao na razini iz prethodne godine, no ostvaren je rast od 1% u odnosu na prethodno tromjesečje (valutno usklađen). U sklopu kreditnog portfelja, krediti za građanstvo su rasli za 16% u odnosu na 2012. te za 5% u odnosu na prethodni kvartal. U 3. kvartalu ove godine podružnice u Ukrajini, Rumunjskoj i Slovačkoj su uspjele ostvariti dvoznamenkasti rast portfelja kreditiranja građanstva. U Rusiji je kvartalni rast volumena iznosio 6%, pri čemu su plasmani po kreditnim karticama te gotovinski krediti znatno porasli – za 10% odnosno 5%.
Treba li čitatelj ovog članka doista sam preračunavati tečaj forinte u kunu ili euro kako bi pojmio o kolikim je iznosima riječ? Ako uvaženom autoru teksta to nije palo na pamet, možda bi trebao promijeniti profesiju. Kako je forinta mnogo slabija valuta, onda iznos od 40 milijardi zvuči jako mnogo, što, pored nesposobnosti novinara, upućuje i na mogućnost da se radi o plaćenom promotivnom članku OTP grupacije. Iz tog je vidljivo kolikim glupanima smatraju svoje čitatelje/klijente.