Povećanje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje s lanjskih 19,2 na 30 milijardi kuna, povećanje produktivnosti rada za 60%, domaćih svinja u tovu za 35, a goveda za 20%, navodnjavanih poljoprivrednih površina za 25.000 hektara, udjela prehrambene industrije u BDP-u za 20%... samo su neke od vizija nove Strategije poljoprivrede do 2030., čiji je nacrt prijedloga, zajedno sa Studijom njezina utjecaja na okoliš, Ministarstvo poljoprivrede konačno uputilo u e-savjetovanje.
Navodnjavamo samo 2,1%
Svi iz poljoprivredno-prehrambenog sektora pozvani su, naime, da do 23. travnja u javnoj raspravi daju svoje mišljenje o četiri cilja Strategije koji podrazumijevaju učinkovitije korištenje javnog novca kroz bolje usmjeravanje poljoprivrednih potpora u veću produktivnost i otpornost poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene, jačanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, obnovu gospodarstava i uvjeta života u ruralnim područjima te poticanje inovacija.
Nije, naime, tajna da smo po mnogočemu na začelju EU ljestvice kad je riječ o proizvodima s dodanom vrijednosti, navodnjavanju (svega 2,1% površina), niskoj konkurentnosti i velikoj osjetljivosti na fluktuacije cijena, fragmentiranoj proizvodnji, niskim ulaganjima u fiksni kapital... A novu Strategiju (zadnja je usvojena 2002.!) treba uskladiti i sa sve zahtjevnijim pravilima u sektoru u okviru Zajedničke poljoprivredne politike EU i novim vjetrovima poput Zelenog plana te strategija “Od polja do stola” i “Bioraznolikosti” s kojima nam je u novom sedmogodišnjem razdoblju ZPP-a na raspolaganju 5 milijardi eura EU i nacionalnog novca te ukupno 7,5 milijardi eura do 2030.
Mnogi su iz sektora, i prije njezina javnog predstavljanja, Strategiju u čijoj je izradi sudjelovala i Svjetska banka dočekali na nož kao neozbiljnu, s velikim općenitim ciljevima i bez konkretnih brojki kako povećati proizvodnju i vrijednost proizvodnje, kako potaknuti nova zapošljavanja i osvajanja novih tržišta ili kako investirati na pametan visokotehnološki način, dok su resorni najavljivali i niz pravilnika te ciljanih mjera i natječaja kojima će se takve aktivnosti realizirati. Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kaže da su svjesni velikih potencijala za unapređenje poljoprivrednog sektora i ruralnog gospodarstva te da tu priliku neće propustiti.
– Finalizirali smo jasnu Strategiju koja daje smjernice i provedbene mehanizme u procesu transformacije poljoprivrede u pokretača gospodarskog rasta, a svaki od strateških ciljeva izravno smo povezali s razvojnim potrebama domaće proizvodnje te naveli konkretne intervencije – izjavila je Vučković.
Usklađena ponuda i potražnja
Osim velike potpore iz proračuna EU, prilike za rast hrvatske poljoprivrede proizlaze i iz uske povezanosti s drugim djelatnostima poput turizma, ali i rastućim sektorom ekoloških gospodarstava. Da bi se iskoristile te mogućnosti, potrebno je rješavati probleme poput niske produktivnosti rada koja sada iznosi oko 6000 po poljoprivredniku na 10.000 eura do 2030., dok je prosjek EU trenutačno 17.000 eura, te povećanju samodostatnosti u proizvodnji hrane. Ona je sad oko 60% – a dok bruto dodana vrijednost poljoprivrede posljednjih 10-ak godina pada, uvoz nam je i uz zabilježeni pad od 6% ili 200 milijuna eura zahvaljujući pandemiji koronavirusa, i u lanjskoj godini bio velik – 3,2 mlrd. eura. Rastu poljoprivrednog sektora, tvrdi se, doprinijela bi i jača povezanost primarne proizvodnje s prehrambenom industrijom, usklađivanje ponude s potrošnjom (ne samo u smislu količina, nego i diferenciranjem ponude za specifične tržišne niše), bolja prilagodba klimatskim promjenama korištenjem prilagođenih proizvodnih tehnika, odabranih sorti ili pasmina životinja, što može rezultirati smanjenjem troškova u proizvodnji. Program izravnih plaćanja modificirat će se pak tako da se potpora dohotku više usmjeri prema malim i srednjim poljoprivrednicima, kao i mladim poljoprivrednicima do 40 godina (kojih je sada 12,7 posto), te pojednostavi sustav plaćanja i smanji administrativni teret.
Ni riječi o tome kako je Slavonija namjerno uništena zbog uvoznog lobija (Agrokor i društvo), kako se poticaji dijele za OPG-ove na kojima ništa ne raste, kako seljaci od poticaja kupuju nove aute, gdje su nestali vagoni pšenice iz državnih zaliha???