Deficit vanjsko-trgovinske bilance poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2020. je smanjen čak 31,5%, odnosno za 388 milijuna eura, priopćili su iz HGK. Uvoz je u odnosu na 2019. manji 5,8% i zaustavio se na razini od 3,19 milijarde eura (manje za 197 mil.), dok je izvoz rastao 8,8% i iznosi 2,35 mlrd. eura (više za 191 mil.). Pokrivenost uvoza izvozom porasla je sa 64 na 74%.
– Usporavanje uvoza i posljedično smanjenje deficita najvećim je dijelom posljedica pada turizma i blokade HoReCa kanala, odnosno smanjene potrošnje uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 – komentira potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.
Još uvijek najviše uvozimo meso (10,9% ukupnog uvoza), proizvode na bazi žitarica i škroba (8,6%), mlijeko, jaja i med (7,7%), hranu za životinje (7,6%) te pića (7,4%). U izvozu su najzastupljeniji žitarice (13,5% ukupnog izvoza), različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade (9,4%), riba (8,1%), proizvodi na bazi žitarica i škroba (7,7%) te uljarice (7,6%).
Konkurentski pritisak raste, što je vidljivo u padu prosječnih uvoznih i izvoznih cijena mesa, mlijeka i mliječnih prerađevina u 2020. u odnosu na 2019. Prosječne uvozne i izvozne cijene sezonskog povrća su više, kao i cijene gotovo svih kategorija voća. Unatoč boljim rezultatima u odnosu na 2019. i rastu izvoza, zabrinjava visok izvoz primarnih proizvoda niže dodane vrijednosti – žitarica i uljarica, koji generiraju više od tri četvrtine našeg suficita
Zato je plac sve skuplji valjda je hrvatska mrkva sveta