Zagrebački Ekonomski institut procjenjuje da je gospodarstvo dosegnulo plafon i slijedi usporavanje rasta na 2,2 posto u trećem kvartalu. Pokazuje to dorađeni indeks CEIZ koji daje mjesečnu ocjenu stanja gospodarstva i mjesečnu projekciju stope rasta BDP-a u tekućem tromjesečju.
– Do usporavanja dolazi čak i uz odlične pokazatelje u turizmu. To je i dalje rast, to je i dalje dobro, no početak rasta koji je koindicirao s dolaskom Milanovićeve Vlade dosegnuo je plafon u drugom ovogodišnjem tromjesečju i gospodarstvo nema snage povući više od toga. Hrvatska je u dva desetljeća od treće po bogatstvu tranzicijske države došla u poziciju druge po siromaštvu, s velikom vjerojatnošću da će nas prestići i Bugarska – istaknula je Maruška Vizek, nova ravnateljica Ekonomskog instituta.
Usporavanje je jednim dijelom rezultat političke neizvjesnosti, ali i izostanka reformi koje bi pogurale “malo više” od ovoga što imamo. Na pitanje koje su to tri-četiri ostvarive reforme koje mora provesti nova Vlada, Vizek je odgovorila da su sve reforme ostvarive, samo je pitanje postoji li politička volja da se one provedu.
– Odnos prema javnim poduzećima bit će lakmusov papir koji će pokazati koliko je nova vlast spremna na promjene. S vremena na vrijeme stranke se sjete javnih poduzeća i krenu s pričom o profesionalizaciji uprave, ali nitko tome nije prišao doista ozbiljno – kaže Vizek koja smatra da stranke zadržavaju status quo i utjecaj nad javnim poduzećima iz pragmatičnih razloga.
Ona godišnje troše 160 milijardi kuna, a kako stranke preko javnih poduzeća ostvaruju političku moć, ne žele ih se odreći. Stranke bježe i od reforme lokalne uprave jer rascjepkana organizacijska struktura omogućuje da se velik broj stranačkih kadrova smjesti u lokalnu vlast i tvrtke iz kojih kontroliraju stanje na terenu.
– U kampanji se nije govorilo o restrukturiranju javne potrošnje nego o promjenama poreza, što je loše. Česte promjene pravila poslovanja uništavaju i najbolje poduzetnike – ističe Vizek.
Osim dorađenog indeksa CEIZ, Ekonomski institut razvio je još jedan alat za mjerenje financijskog stanja u ekonomiji – mjesečni indikator financijskih uvjeta IFIS koji prati tridesetak različitih parametara na domaćem i inozemnim tržištima na osnovi kojih pruža informacije o prosječnom financijskom stanju u ekonomiji.
IFIS pokazuje ublažavanje financijskih uvjeta u drugom tromjesečju 2016., a trend ublažavanja traje još od trećeg tromjesečja 2015. nakon što su se smirili dužnički problemi u Grčkoj. Procjena je Ekonomskog instituta da će hrvatski BDP ove godine rasti 2,6 posto, a iduće 2,7 posto.
>> Poljske drvoprerađivačke tvrtke zainteresirane za suradnju s Hrvatskom
Početak rasta koji je koindicirao s dolaskom (!) Milanovićeve Vlade? S dolaskom Milanovićeve vlade "koincidirala" je upravo druga recesija tijekom koje je upravo Hrvatska kao jedna od rijetkih europskih zemalja od 2012. pa do kraja 2015. svjedočila padu BDP-a iz kvartala u kvartal i "zahvaljujući" kojoj nam je kreditni rejting pao s BBB- na dvije razine ispod razine smeće. Onaj jedan posljednji "predizborni" kvartal s rastom na razini statističke pogreške bio je dovoljan da se naši mediji raspišu o tobože snažnom rastu, a sad se otvoreno kritizira rast od gotovo 3 posto na godišnjoj razini? Što ti je medijska objektivnost...