Dronovi – industrija kojoj nebo nije granica: do 2021. prihodi i 140 mlrd. $

Među industrijama koje će u predstojećem razdoblju samo grabiti naprijed je sigurno i tržište dronova – doslovno im ni nebo nije granica. Lani je tržište bespilotnih letjelica “okrenulo” osam milijardi dolara, a do 2021. će prihodi od prodaje, prema procjenama konzultantske kuće BI Intelligence, premašiti 12 milijardi dolara.

U kalkulaciju pak ne ulaze i prihodi od njihove daljnje upotrebe u komercijalne svrhe koja bi volumen industrije u istom razdoblju mogla “napumpati” do vrtoglavih 140 milijardi dolara.

Već od 300 kuna

Zanimljivo je da PwC procjenjuje i da upotreba dronova drugim biznisima može uštedjeti 127 milijuna dolara godišnje. Razmjerno su jeftini i bitno smanjuju troškove snimanja iz zraka, zamjenjujući aviosnimke. Manji dronovi mogu se nabaviti već za 300-tinjak kuna, a profesionalni za oko 3000 kuna.

Klijenti im dolaze s područja građevinarstva, poljoprivrede, rudarstva, nadzora terena, energije, medija, marketinga.., a među proizvođačima softvera za dronove i uređaja dosad su uglavnom bile male privatne tvrtke i startupovi. Sad se sve više tome okreću velike kompanije i industrijski konglomerati. Osim što projicira buduću vrijednost tržišta, izvješće BI Intelligencea ističe da će se isporuka dronova učetverostručiti u sljedećih pet godina, potaknuta sve većom cjenovnom konkurentnošću i novim tehnologijama koje će pojednostavniti upotrebu dronova za neprofesionalce.

Smatra se da će rast u sektoru poduzeća nadmašiti onaj u segmentu građana, a najveća tržišta otvaraju se u SAD-u i EU. Pritom je Europa naprednija od Amerike te se procjenjuje da bi do 2025. dronovi mogli zauzeti desetinu tržišta letjelica u Europi, a do 2050. stvoriti 150.000 novih radnih mjesta.

Vojne svrhe primarne

Razvoj tehnologija za izbjegavanje sudara i postavljanje “virtualnih” granica na terenima zahtijevat će da dronovi budu sve sigurniji i precizniji, a regulatori koji se bave tim područjima smatrat će da je sigurnost bolja uz veći broj dronova u zraku.

Razvijat će se i regulativa komercijalne upotrebe dronova u određenim sektorima, no primjena će im ipak i dalje prednjačiti u vojnim svrhama. Prije gotovo godinu dana i u Hrvatskoj je regulirana upotreba dronova, izmjenama Pravilnika o sustavima bespilotnih zrakoplova, i po tome se svrstavamo među rijetke zemlje koje su se uskladile s tržišnim razvojem ove industrije. Čak su i neki osiguravatelji u svoja pokrića već uvrstili osiguranje od pada bespilotne letjelice.

Propisane su i kazne za neovlaštenu objavu snimki načinjenih dronom koje iznose najmanje 5000 kn. Prekršaj građani i tvrtke čine ako snimanje ne najave osam dana unaprijed, ne dobiju dopuštenje vlasnika zemljišta ili objekta koji kane snimati te snimku ne prijave Državnoj geodetskoj upravi.•