Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Sloveniju, Slovačku i Mađarsku, nakon 20 godina napušta razvojnu banku i prelazi u zagrebački ured Deloittea. Diplomirana ekonomistica koja je, nakon studija u Zagrebu, financije magistrirala u SAD-u, bila je prva osoba iz Hrvatske koja je preuzela regionalnu upravljačku funkciju u EBRD-u. U oproštajnom intervjuu daje presjek dosadašnjih aktivnosti EBRD-a u Hrvatskoj i otkriva čime će se baviti u jednoj od vodećih globalnih konzultantskih kuća.
Kad ste prije pet godina preuzeli tu poziciju, bilo je to veliko priznanje. Jeste se zasitili, zbog čega ste se odlučili na promjenu?
U EBRD-u sam stekla dragocjeno iskustvo. Vodila sam različite projekte u petnaestak država središnje i jugoistočne Europe te sudjelovala u kreiranju strategija, praćenju i odobravanju investicija u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj i Slovačkoj. Naš trenutačni portfelj u te četiri zemlje obuhvaća oko 150 aktivnih investicija te iznosi oko 2,3 mlrd. eura. EBRD pruža izuzetne mogućnosti za osobni razvoj kao i doprinos raznim gospodarstvima. No, moja je želja bila ostati u Hrvatskoj i pridonijeti unapređenju konkurentnosti hrvatskih kompanija. Hrvatskoj su potrebni stručnjaci koji mogu svojim znanjem i iskustvom pridonijeti daljnjem rastu i modernizaciji hrvatske privrede, ali i prenijeti svoje iskustvo na mlađe suradnike.
Kakve rezultate ostavljate, što je obilježilo vaših pet godina u Hrvatskoj, ali i one prije njih koje ste proveli u EBRD-u?
EBRD je u Hrvatskoj prisutan 25 godina i do sada smo podržali 200 investicija u iznosu od 3,7 milijardi eura. Podržali smo prekogranična širenja naših tvrtki poput Podravke, Atlantic Grupe, Orbica, kao i povećanja proizvodnih kapaciteta JGL-a, Aluflexpacka i AD Plastik te uložili u nekoliko regionalnih fondova poput South Central Ventures koji je do sada investirao u tri hrvatske tvrtke Agrivi, Bulb Technologies i Sentinel. Pokrenuli smo i inicijative koje pridonose unapređenju poslovnog okruženja. Sudjelujemo u projektu Ministarstva državne imovine za unapređenje praćenja poslovanja državnih tvrtki koji je podržala i EK.
Naša Inicijativa privatnog sektora za mlade, pokrenuta s HUP-om osvojila je nagradu think-tanka Emerging Europe u lipnju ove godine u Londonu. Želja nam je bila poslati poruku mladima da prilika u Hrvatskoj ima te da su tvrtke zainteresirane za pronalaženje talenata. Ove godine osjeća se porast investicija u Hrvatskoj, što se odrazilo i na naše rezultate te smo do danas zatvorili 5 novih projekta u iznosu od 85,5 milijuna eura. Posebno me veseli što smo potpisali ugovor s HEP-om za gradnju kombi kogeneracijskog plinskog postrojenja Elektrane-toplane Zagreb koja će omogućiti značajne uštede primarne energije i energenta, a do sredine kolovoza planiramo finalizirati još tri transakcije, u proizvodnji, turizmu i maloprodaji. Prije dolaska na poziciju direktorice za Hrvatsku, vodila sam investicije banke u sektoru agribusinessa podržavši oko 40 projekta vrijednosti iznad milijarde eura u 15 zemalja središnje i jugoistočne Europe.
Što je u instituciji poput EBRD-a u ingerenciji centrale, a koliko slobode ima lokalni menedžment?
Proces odlučivanja funkcionira kao cjelina. Ni jedna investicijska odluka ne može se donijeti bez odobrenja lokalnog managementa te zemlje, ali ni bez središnjice. Uloga lokalnog tima izuzetno je bitna kod prepoznavanje kvalitetnih investicija, kao i kod praćenja poslovanja firmi nakon odobrenog financiranja. Naš je tim u Zagrebu odličan, što se vidi i u postignutim rezultatima.
Na koju poziciju odlazite u Deloitte?
U Deloitte prelaznim 1. rujna na poziciju partnera za financijsko poslovanje. Posao je vrlo kompatibilan s mojim dosadašnjim iskustvom iz EBRD-a. Radujem se suradnji s hrvatskim tvrtkama na podizanju njihove konkurentnosti, unapređenju financijskog poslovanja kao i olakšavanju njihovog pristupa kapitalu, bilo da se radi o kreditima ili svježem vlasničkom kapitalu. Deloitte je najveća savjetodavna kompanija u svijetu što je ujedno i odlična platformu za podršku našim tvrtkama kako bi bile što uspješnije na domaćem i na izvoznim tržištima.
Ovo je 10 najskupljih gradova na svijetu - čak 4 iz jedne države:
Kamatarenje hrvata traje od priznanja hrvatske drzave... .....financijski sektor je rukama stranaca.. .......hrvatska je u kolonijalnom stanju... .......stotine milijardi kuna pretakaju se u inozemstvo ...a kgk mantra o jedinstvu i zajednisrvu... ....to je najobicnija ispraznica ...hrvarski zapislenik je skup bruto a jeftin neto...