Ekonomisti Vladi: Režite bez straha i do 20 milijardi kuna

Ministar financija Slavko Linić najavio je da će rashode u državnom proračunu morati rezati 9 milijardi kuna u 2012. kako bi deficit držao pod kontrolom i državu sačuvao od pada kreditnog rejtinga, što bi imalo katastrofalne posljedice za Hrvatsku. Padom kreditnog rejtinga povećale bi se kamatne stope, tako da se nitko više ne bi mogao zadužiti za manje od 10 posto, što svaku investiciju čini neisplativom.

Odustati od nebuloza

I dok Vlada RH i dalje prilično stidljivo najavljuje reforme kojima bi uštedjela 9 milijardi kuna, ugledni hrvatski ekonomisti smatraju da to i nije previše zahtjevan posao.

– Od 2003. do 2010. proračunska je potrošnja sa 80 milijardi narasla na više od 120 milijardi kuna. Vjeruje li zbilja itko od nas da se kvaliteta državne uprave povećala 50 posto? Za usporedbu – 2007. godine mogli smo sa 111 milijardi kuna, 2006. godine sa 100 milijardi – ističe Ante Babić, profesor makroekonomije na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Naknade zaposlenima, ističe Babić, povećale su se za 10 milijardi, sa 21 milijarde 2003. na 31 milijardu kuna 2011.

– To je posljedica kako gomilanja kojekakvih agencija, tako i povećanja broja ljudi zaposlenih u administraciji te vidljiv nerazmjer ostatka visokih naknada u recesiji. Korištenje se roba i usluga kao posljedica povećanog broja ljudi u administraciji udvostručilo sa 4 milijarde 2003. na gotovo 8 milijardi 2010. godine. Subvencije su se također gotovo udvostručile, sa 4 milijarde 2003. na gotovo 7 milijardi 2011. godine. Pomoći drugim razinama vlasti povećale su se 50%, s gotovo 4 milijarde kuna 2003. godine na 6 milijardi kuna u 2011. godini. Socijalne naknade povećale su se 20 milijardi, sa 36 milijardi 2003. na 56 milijardi kuna lani. Ostali su se rashodi povećali 50%, sa 4 milijarde kuna 2003. na 6 milijardi 2011. godine. Pelješki most, bjelovarski ipsilon i takve nebuloze u proračunu bi ušparale milijardu kuna. Uza sve ovo, svakom se ministarstvu može bez posljedica uzeti 10 posto budžeta jer su oni sami sebi svake godine proračun dizali 20 posto. Sve u svemu, bezbolno se samo iz središnjeg proračuna u 2012. može rezati od 15 do 20 milijardi kuna – smatra Ante Babić.

Okrenuti stvar naglavce

S Babićem se slaže i nezavisni ekonomski analitičar Damir Novotny. I on smatra da bi proračun trebao doživjeti veliku reformu.

– Treba stvari okrenuti i postaviti ih odozgo prema dolje, tako da se odredi gornja granica i u tim okvirima novac podijeli svim ministarstvima. Kod nas je do sada bilo odozdo prema gore, pri čemu je svako ministarstvo tražilo koliko misli da mu pripada. Stvar je samo političke volje, a sve ostalo je fiskalna tehnika. To je Mario Monti u Italiji napravio za manje od mjesec dana – kazao je Novotny.

Rashodi se moraju uskladiti s realnim poreznim kapacitetom hrvatskog gospodarstva i kućanstava tako da se smanje za 10 milijardi kuna, smatra Novotny, a moraju se smanjiti sve rashodovne pozicije u proračunu središnje države za 2012., osim plaća i mirovina, za koje postoje socijalni i ekonomski razlozi da ih se ne dira.

– Uštede u proračunskim rashodima mogu se provesti bez značajnijih socijalnih troškova na subvencijama i različitim potporama poduzećima kojima se subvencioniraju troškovi – brodogradnja, željeznica..., a to je 6 milijardi kuna, jer praksa iz EU pokazuje da se, umjesto troškova, moraju subvencionirati investicije. Tu su i mirovine po posebnim zakonima, koje su zapravo socijalni transferi, a ne mirovine, što ukupno iznosi 5 milijardi kuna. Tu su i subvencije troškova poljoprivredne proizvodnje, socijalni transferi svim grupama korisnika, osim onih koji ne mogu biti uključeni u radno aktivnu populaciju. Treba ispitati i sve vrste tzv. diskrecijskih troškova državne uprave – materijalni rashodi i investicije državne uprave mogu se smanjiti 10 posto bez ugrožavanja funkcioniranja. Nespretno se u proračunu potroši od 15 do 20 milijardi kuna – smatra Novotny.

Talijanski premijer Monti mogao bi biti uzor za provedbu naših reformi.

– Nije dobro da ministri financija i gospodarstva na novinskim tribinama najavljuju svoje mjere. Nijemci kažu da je to “Chef Sache” (stvar šefa), koji treba reći – režemo 9 milijardi kuna ovako, tu će nam pomoći Hrvatska narodna banka na taj i taj način... i to je sve – zaključio je Damir Novotny

Ne dirati obrazovanje

Ekonomski analitičari suglasni su da je donošenje novoga proračuna sudbonosno za Hrvatsku.

– Ovaj proračun bit će sudbonosan i nema dileme da ga treba sasjeći za 9 milijardi kuna. Ako ga ne donesemo sa 9 milijardi kuna ušteda, odmah možemo ići na nove izbore. Smanjenje kreditnog rejtinga iznosilo bi 7 milijardi kuna na razini zemlje. Ima mnogo područja za rezanje jer postoje brojne neracionalizacije koje moraju biti riješene u ovoj godini. Svi rashodi mogli bi se 5% linearno smanjiti osim obrazovanja i znanosti jer oni nisu dio, već rješenje problema. Područje za redukciju su i mirovine iznad 4000 ili 5000 kuna. Treba vidjeti treba li smanjiti plaće ili otpustiti dio ljudi iz državnih službi, ili pak kombinirati ta dva rješenja – smatra profesor Guste Santini.