Europska komisija vjeruje da će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini pasti 9,6% te su, kad je riječ o 2020., pesimističniji od Banskih dvora, koji očekuju 8 posto pada. U jučer objavljenim jesenskim prognozama Komisija, međutim, očekuje nešto brži oporavak u idućoj, koji bi mogao biti 5,7 posto, dok hrvatska Vlada priprema proračun s pretpostavkom da ćemo iduće godine vratiti izgubljenih 5 posto rasta. Gledajući na dulje staze, tek bismo se 2022. godine mogli vratiti na razinu s kraja prošle godine.
Iz Bruxellesa poručuju da je gospodarska aktivnost u Europi pretrpjela težak šok u prvoj polovici godine i snažno se oporavila u trećem tromjesečju s postupnim ukidanjem mjera ograničavanja širenja zaraze. No zbog ponovnog jačanja pandemije posljednjih tjedana te uvođenja novih nacionalnih javnozdravstvenih mjera dolazi do poremećaja, pa je i prognoza nesigurna. Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Komisije zadužen za gospodarstvo, kaže da drugi val pandemije još više povećava neizvjesnost i gasi nadu u brz oporavak.
– Gospodarska proizvodnja u EU neće se do 2022. vratiti na razinu prije pandemije. No u tim smo previranjima pokazali da smo odlučni i solidarni. Dogovorili smo nezabilježene mjere za pomoć ljudima i poduzećima. Surađivat ćemo na utvrđivanju smjera oporavka, koristeći se svim alatima koji su nam na raspolaganju. Dogovorili smo i ključni paket za oporavak, Next Generation EU, u čijem je središtu Mehanizam za oporavak i otpornost, kako bismo pružili golemu potporu najteže pogođenim regijama i sektorima. Opet pozivam Europski parlament i Vijeće da brzo zaključe pregovore kako bi nam u 2021. bila na raspolaganju sredstva za zajednička ulaganja, reforme i obnovu – poručio je Dombrovskis.
Tržište rada slabi
Paolo Gentiloni, povjerenik za gospodarstvo, podcrtao je kako u ovom razdoblju velike nesigurnosti “nacionalne gospodarske i fiskalne politike moraju i dalje biti poticajne, a instrument Next Generation EU mora se ove godine dovršiti i učinkovito provesti u prvoj polovini 2021”. Hrvatska iz tog programa može računati na oko 9,5 milijardi eura, no Komisija navodi da u svoje procjene gospodarskih kretanja u Hrvatskoj nije uzela moguća ulaganja iz Mehanizma za oporavak i otpornost “zbog oskudno dostupnih informacija”.
Proradi li mehanizam, s tim ulaganjima bi rast mogao biti i snažniji, no jednako tako mogao bi se i istopiti ako se epidemija proširi. Očekivani hrvatski oporavak u idućoj godini Europska komisija temelji na privatnoj potrošnji i investicijama. Komisija uočava da je domaće tržište rada brzo reagiralo na poremećaj ranije ove godine te da nezaposlenost raste od travnja, kao i da je sezonski rast zapošljavanja zbog turističke sezone bio manje izražen nego prethodnih godina. Očekuju daljnje pogoršanje uvjeta na tržištu rada u drugom dijelu 2020. godine s obzirom na to da će Vladine mjere potpore plaćama u velikoj mjeri isteći, dok se stopa nezaposlenosti ni 2022. neće vratiti na razine iz 2019 godine.
Španjolci padaju najviše
Među elementima koji utječu na kretanja ističu nesigurnost i postojeća ograničenja putovanja, no nakon naglog pogoršanja u ovom, javne financije trebale bi se poboljšati u idućem dvogodišnjem razdoblju. Inače, očekuje se da će gospodarstvo eurozone ove godine pasti 7,8 posto (EU 7,4%), a sljedeće godine rasti oko 4 posto. Najveći pad očekuje se u Španjolskoj, više od 12 posto, te u snažno pogođenoj Italiji 10 posto. Iduće bi godine te dvije zemlje mogle vratiti izgubljenih 5 i 4 posto.
Za Njemačku se predviđa između 6 i 7 posto pada u ovoj te 3,5 posto rasta u idućoj, pred Slovenijom je oko 7 posto pada u ovoj i 5 posto rasta u idućoj. Komisija je svjesna kako su gubitak radnih mjesta i porast nezaposlenosti znatno ugrozili egzistenciju mnogih Europljana, no dodaju kako je još veći rast nezaposlenosti suzbijen “mjerama neviđenih razmjera”, posebno u sklopu programa skraćenog radnog vremena.
>> VIDEO Marić i Malenica o ovršnim postupcima
Ako do uskrsa ne zavrsi pandemija , sezona ce opet podbacit , a onda nas ni bespovratnih 10 milijardi ne bi spasilo , a tko zna sta ce biti sa BiH , te Kosovom , sto nas opet moze kostat , place mi se kad procitam da Cesi imaju 1200€;placu , a mi iseljavamo