Hrvatska će država i proračunski korisnici ove godine potrošiti oko 16 milijardi kuna više nego 2019. godine, dok su prihodi smanjeni za 9 milijardi kuna! Vlada je jučer na istoj sjednici prihvatila rebalans proračuna za ovu i prijedlog novog proračuna za iduću godinu teškog gotovo 158 milijardi kuna. Rebalans preslikava grubu realnost s kojom se svijet suočava ove godine, dok budžet za 2021. donosi više nego umjereni optimizam s obzirom na trenutačne okolnosti.
Vlada vjeruje da će se nakon ovogodišnjeg pada hrvatska ekonomija oporaviti i ostvariti rast od 5 posto, što će se preslikati na kretanje poreznih i ostalih prihoda. Hrvatska će država 2020. završiti s gotovo 30 milijardi kuna deficita, za razliku od prošle kad je manjak bio zanemarivih 1,5 milijardu kuna. Iduće bi godine, vjeruje ministar financija Zdravko Marić, deficit kao razlika između prikupljenih i potrošenih sredstava trebao biti gotovo tri puta niži nego ove godine, oko 11,5 milijardi kuna, te se spustiti se ispod 3 posto BDP-a.
Naplatili više nego se mislilo
Optimističan plan Plenkovićeve Vlade sugerira da će država nagodinu povećati ukupne prihode za 12 posto u odnosu na rebalansirani proračun iz 2020., i to sa 131 milijarde na 147 milijardi kuna. Vlada očekuje povećanje poreznih prihoda 10 posto, doprinosa 8 posto, no najizdašnija stavka trebale bi biti pomoći iz inozemstva, odnosno europskih fondova koji rasti 29 posto! Pomoći iz EU rasle bi s ovogodišnjih 19 milijardi kuna na gotovo 25 milijardi kuna. Ukupni bi državni rashodi iduće godine trebali porasti samo za dvije milijarde kuna ili jedan posto u odnosu na rebalansiranu potrošnju. Ove su godine rashodi skočili 16 milijardi kuna. COVID mjere se nagodinu planiraju financirati iz sredstava EU s 2,1 milijardu kuna, dok se iz domaćih proračunskih izvora planira svega 100 milijuna kuna.
Usporedbe radi, ove godine COVID mjere stajale su nas 8,1 milijardu kuna od kojih 5,4 milijarde iz domaćih izvora. Rebalans za ovu godinu pokazuje da se porezna blagajna punila bolje nego što se očekivalo u svibnju, posebno kad su u pitanju porezi i doprinosi, no došlo je i do velikog skoka rashoda u odnosu na planirane za gotovo devet milijardi kuna. Tako ministar financija spominje dodatnih milijardu kuna za kamate, zatim izdatke za tečajne razlike, veće doprinose proračunu EU, dug veledrogerijama, veće izdatke za mirovine, nezaposlene, potpore za čuvanje radnih mjesta, dječje doplatke i druge socijalne naknade i demografske mjere, obveze za LNG terminal na Krku, čak 38 milijuna kuna doznačeno je resoru obrazovanja za jedan sudski spor, a više novca usmjereno je i za potpore gospodarstvu, posebno Croatia Airlinesu.
Iz EU 176 milijardi kuna
Vlada podsjeća da je Republici Hrvatskoj dodijeljeno 23,5 milijardi eura, odnosno 176,3 milijarde kuna sredstava Europske unije za iduće šestogodišnje razdoblje koje proračunski i izvanproračunski korisnici imaju na raspolaganju za razvojne, strateške i reformske projekte. Ta bi sredstva, uz održive javne financije, trebala omogućiti brzi oporavak ekonomije. Također, Hrvatska ima na raspolaganju dodatnih 5,1 milijardu kuna iz Fonda solidarnosti Europske unije za obnovu potresom oštećenih područja.
Premijer Andrej Plenković vjeruje da je proračun za 2021. godinu “tranzicijska faza prema povratku na putanju gospodarske i fiskalne politike otprije koronakrize, kad ju je obilježavalo smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i proračunski višak.” Prema Vladinu planu, država se za tekuće obaveze i vraćanje duga iduće godine treba zadužiti 36 milijardi kuna.
Ni sutrašnji dan nam nikome nije obećan tako da te lijepo molim, ne kakaj